.
.
.
.
.
.
RIM
.
Centar antičkog i modernog grada
.
.
.
.
![]() |
Pogled na Rim s vrha Palatinskog brda © Ivana Dukčević |
![]() |
Kupola Panteona © Ivana Dukčević |
![]() |
Palatinsko brdo, ostaci jedne od antičkih carskih palata © Ivana Dukčević |
Fontana di Trevi, u koju posetioci ubacuju novčiće (jednom mesečno, pripadnici gradske čistoće skupe novčiće, koji se zatim doniraju crkvenoj humanitarnoj organizaciji Caritas) © Ivana Dukčević
Spomenik Ara Pacis Augustae – „oltar Avgustovog mira“ u carstvu, koji je podigao Oktavijan Avgust, prvi, najprosperitetniji i najdugovečniji rimski car © Ivana Dukčević
Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Rimu (ISBN 978-86-7722-408-0), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta i fotografija, bez dozvole autora.
.
.
.
Ukoliko želite da vidite većinu najbitnijih kulturno-istorijskih spomenika Rima i osetite duh grada, potrebno je da za posetu izdvojite barem 4 ili 5 dana. U gradu postoje dve linije metroa – crvena i plava, koje se ukrštaju na stanici (ujedno i železničkoj stanici) Termini, i zelena – koja od Terminija saobraća do aerodroma (Leonardo da Vinci – Fiumicino Airport). Osim ako niste preumorni, većinu najvažnijih mesta u centralnom delu grada, možete obići pešice. S obzirom da ćete metro ipak koristiti, najbolje je da kupite sedmičnu kartu, što je jeftinije od kupovine karata za pojedinačnu vožnju. Po ceni od oko 59 evra, možete pribaviti i 3-dnevni (72 h) Roma Pass. Osim besplatnog prevoza, u Roma Pass uračunat je besplatan ulaz u 2 muzeja / arheološka nalazišta.
.
Pre dolaska u Rim, znajte da Rimljani slabije govore engleski, budite spremni na neočekivani jednodnevni štrajk železnice ili metroa (skoro svaki put kada sam boravila, u Rimu, bio je štrajk gradskog prevoza u trajanju od jednog dana), i u sporednim ulicama obratite pažnju na vespe. Kako bi izbegli gužvu velikih ulica, vozači vespi često voze kroz lavirinte uzanih uličica kroz koje često ne mogu da prođu automobili. S obzirom da su centralno locirane, ove ulice su mahom prepune prolaznika jer su deo turističke zone. Vespe se uglavnom pojavljuju niotkuda, i uz neočekivanu vrisku sirena, sumanuto jure ulicom, te se često dešava da se grupa turista trčeći sklanja u stranu, jedva uspevajući da izbegne „osicu“ („vespa“ na italijanskom znači „osa“). Ponekad, možda sasvim slučajno, vespe se kreću u grupama, te deluju kao italijanska verzija „Hell’s Angels„.
.
.
![]() |
Park sa pinijama u blizini Neronove palate „Domus Aurea“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Roma © Ivana Dukčević |
![]() |
Španski trg (Piazza de Spagna) © Ivana Dukčević |
.
.
,
.
Osim neverovatno bogate istorije, naročito one iz antičkog perioda, ono što Rim čini posebnim su i već pomenute uzane ulice s kućama u toplim bojama zemlje – okerastoj, sijeni-braon, i u pastelnim bojama sladoleda, uz dodatak „škura“ na prozorima koje podsećaju da se more nalazi udaljeno samo 30 kilometara. Suprotno od pompeznosti Londona ili Pariza, atmosferu italijanske prestonice čine ušuškane, uzane ulice i suptilna lepota koja ume da iznenadi. Kada najmanje očekujete, uličica naglo izbije na maleni trg, na kojem se, zahvaljujući arhitektonskom umeću, smestila predivna fontana (ako ste u Rimu prvi put, jedno od najlepših iznenađenja je momenat kada budete ugledali Fontanu di Trevi). Specifičnost Rima je i u drveću. Vrsta četinara – pinija, koje mogu da se vide širom Italije, sa izuzetno gracioznim, visokim stablom i širokom, oblom krošnjom na samom vrhu, savršeno se uklapa u arhitekturu grada. Više od svega, Rim čini posebnim činjenica da je nekada bio centar svetskih, istorijskih zbivanja.
.
.
![]() |
Fontana ispred Panteona © Ivana Dukčević |
![]() |
Rimske kuće u bojama sladoleda © Ivana Dukčević |
.
.
Boravak u Rimu, podeljen na nekoliko celina:
.
1) Centar modernog Rima – između trga Piazza del Popolo i trga Piazza Venezia: Piazza di Spagna, Fontana di Trevi, Panteon, Piazza Navona, Piazza Augusto Imperatore (Ara Pacis), Piazza Colonna, Piazza del Quirinale… uličice, trgovi i prelepe fontane iz perioda baroka;
2) Centar antičkog Rima: Između trga Piazza Venezia i Koloseuma: Piazza del Campidoglio i Musei Capitolini, Forum, Palatino (Palatinsko brdo) i poseban post o Koloseumu;
3) Centar papske države Vatikan: Musei Vaticani, Cappella Sistina, Piazza San Pietro i Basilica di San Pietro, Castel Sant Angelo sa istoimenim mostom, vidi post o Vatikanu;
4) Najznačajnije rimske crkve i bazilike (osim Bazilike Sv. Petra, u Vatikanu): Santa Maria Maggiore, San Pietro in Vincoli, San Giovanni in Laterano;
5) Ripa i Ghetto Ebraico (Jevrejski kvart), sve do trga Campo de’ Fiori
6) Isola Tiberina (ostrvo na Tibru) i Trastevere;
7) Via Appia Antica;
8) Deo grada Testaccio: Piramide di Caio Cestio, Rimsko nekatoličko groblje, brdo Monte Testaccio s grobljem amfora, Terme di Caracalla, Circus Maximus;
10) EUR (Esposizione Universale Roma), novi deo grada čiju je ambicioznu gradnju započeo Musolini.
.
.
.
![]() |
Tematske suvenirnice sa lutkama Pinokija © Ivana Dukčević |
![]() |
Rimski forum, nekadašnji centar antičkog grada © Ivana Dukčević |
![]() |
Ostaci jedne od palata na Palatinskom brdu © Ivana Dukčević |
.
.
Obilazak Rima možete početi od trga Piazza del Popolo, odakle kreće najpoznatija trgovačka ulica Rima, Via del Corso. Na trgu se nalazi stanica jedne (od ukupno dve) linije metroa u širem centru grada („Flaminio“ – crvena linija metroa). Gde god da ste u Rimu smešteni, do trga možete stići prevozom, a odatle obilazak nastaviti pešice.
.
.
![]() |
Piazza del Popolo © Ivana Dukčević |
.
.
Nakon deset minuta hoda od Trga Piazza del Popolo, stigli smo do Španskog trga – Piazza di Spagna. Prelepi trg sa stepenicama, poznat sa razglednica i modnih revija čuvenih italijanskih kreatora mode, možda će vas razočarati. Odmah pored Španskog trga, nalazi se metro stanica u samom turističkom centru Rima („Spagna“ – crvena linija), pa se u njenoj blizini, sedeći na stepenicama u gotovo svako doba dana ili noći, sačekuju i nalaze kako mlađi stanovnici Rima, tako i većina turista (kojih je grad uvek pun). Gužva je ponekad tolika da se stepenice uopšte ne vide od velikog broja ljudi, koji sede jedni iznad drugih. Osim tokom lošeg vremena ili u gluvo doba noći, prazne Španske stepenice ukrašene cvećem s čuvenih slika Rima, nećete uspeti da vidite. Na samom trgu nalazi se simpatična, barokna Fontana della Barcaccia, sa skulpturom koja podseća na čamac koji vodom pune likovi „sunca“, čiju je izradu naručio papa Urban VII. Interesantno je da je skulpturu osmislio otac čuvenog Berninija, Pietro.
.
.
![]() |
Piazza di Spagna (Španski trg sa stepeništem) © Ivana Dukčević |
![]() |
Fontana della Barcaccia © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Od Španskog trga, u smeru centralne rimske trgovačke ulice Via del Corso, kreće uličica Via Condotti sa radnjama najekskluzivnijih modnih kreatora. Neretko, nakon ulaska neke od imućnih i verovatno stalnih mušterija, videćete uposlenike kako iza njih zaključavaju ulazna vrata. Iako pre svega važi za bulevar sa radnjama i robnim kućama poznatih brendova, Via del Corso najinteresantnija je tokom letnjih večeri kada se nakon 18 h saobraćaj preusmeri, a ulica pretvori u pešačku zonu. Ponekad, u večernjim satima, duž ulice nastupaju ulični svirači i zabavljači, što šetnju čini izuzetno prijatnom.
.
.
.
![]() |
Via Condotti, ulica sa radnjama eksluzivnih robnih marki garderobe i aksesoara © Ivana Dukčević |
![]() |
Via del Corso © Ivana Dukčević |
.
.
Desetak minuta pešice od Španskog trga, nalazi se Fontana di Trevi, koji još nazivaju i Fontanom želja. Jedna od najlepših fontana na svetu, sagrađena je 1762. godine i predstavlja trijumf Rima nad vodom. Naime, u doba carstva (I vek) u Rimu je postojalo čak 11 velikih akvadukta koji su do grada dopremali vodu sa udaljenih izvora, za 1,5 miliona stanovnika. Savršen sistem snabdevanja vodom, propašću Rimskog carstva uništili su varvari što je dovelo do problema, sve do perioda renesanse. Tada je Rim doživeo ponovni procvat i rešio problem dovoda vode, i ova fontana je postala simbol tog vremena.
.
.
.
![]() |
Fontana di Trevi © Ivana Dukčević |
.
.
Deset minuta hoda od Fontane di Trevi, na velikom trgu nalazi se remek-delo antičke arhitekture, hram Panteon. Jedinu građevinu iz antičkog perioda u Rimu koja je potpuno očuvana do današnjih dana, sagradio je, a kažu i sam dekorisao, čuveni car Hadrijan u II veku, i posvetio je svim bogovima („pan teon“ na grčkom znači „sve-božji“). Ono po čemu je Panteon poznat je njegova kupola prečnika 43,3 metra, izrađena iz jednog jedinog bloka kamena. Kao jedna od retkih građevina sa kupolom u Rimskom carstvu, sve do XV veka i izgradnje Firentinske katedrale (sa kupolom samo 2 metra većom), Panteon je imao najveću kupolu na svetu. Interesantno je da se na vrhu kupole Panteona nalazi otvor prečnika 9.1 m – čuveni okulus (oculus), koji je između ostalog sazidan kako bi smanjio njenu ukupnu težinu, omogućio provetravanje i ulaz dnevne svetlosti. Na ivici, na podu hrama postoje odvodi koji kišu koja prođe kroz okulus i padne na mermerni pločnik, skupljaju i šalju u kanalizacioni odvod. I danas, Panteon predstavlja izuzetnu građevinu. U njemu je sahranjen veliki broj poznatih Italijana, kao na primer renesansni majstor Rafael i nekoliko italijanskih kraljeva.
.
.
.
![]() |
Panteon © Ivana Dukčević |
![]() |
Panteon © Ivana Dukčević |
![]() |
Panteon © Ivana Dukčević |
U neposrednoj blizini Panteona nalazi se Piazza Navona, veliki izduženi trg podignut na ruševinama Dominicijanovog stadiona (zbog čega je trg zadržao elipsast oblik). Na sredini trga su tri fontane od kojih centralna Fontana dei Quattro Fiumi („Fontana 4 reke“), rad baroknog majstora Berninija, predstavlja alegorijske figure četiri velike svetske reke, na četiri kontinenta (Nil, Gang, Dunav i zaliv La Plata).
![]() |
Piazza Navona © Ivana Dukčević |
![]() |
Trg Piazza Navona, „Fontana četiri reke“ © Ivana Dukčević |
.
.
Nedaleko od trga Navona, došetali smo do trga Piazza Augusto Imperatore. U središnjem delu trga nalazi se Mauzolej imperatora Oktavijana Avgusta (u formi etrurskog tumulusa), koji je 28. godine pre nove ere sazidao za sebe i svoju porodicu. Iako je mauzolej zatvoren za posete, stotinak metara od njega, na trgu je u posebno podignutoj staklenoj zgradi smešten jedinstven beli, mermerni spomenik u reljefima – Ara Pacis Augustae (Oltar Avgustovog mira). Spomenik nastao 13. godine pre nove ere, podigao je prvi i najprosperitetniji rimski car u slavu mira koji je uspostavio diljem carstva, i koji je uspešno održavao za vreme svoje dugogodišnje vladavine (Pax Romana, tj. Pax Augusta), a koji je nastao posle godina ratovanja. Ogromni spomenik posvećen višedecenijskom miru, pronađen je slučajno, samo nekoliko godina pre početka Prvog svetskog rata. Nakon velike poplave, koja je 1903. pogodila Rim, gde je kraj obale reke Tibar došlo do odrona i nanosa velike količine mulja, jedan deo spomenika „izronio“ je ispod odrona. U godinama koje su usledile započela su iskopavanja. Mnogo kasnije, podignuta je namenska staklena zgrada, u koju je antički spomenik smešten.
.
.
.
![]() |
Spomenik Ara Pacis Augustae © Ivana Dukčević |
![]() |
Mauzolej Oktavijana Avgusta © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
U ovom delu grada nalazi se trg Piazza del Quirinale, s palatom koju su u XVI veku, pape sagradile kao svoju letnju rezidenciju. Nešto kasnije, zdanje je pretvoreno u kraljevsku palatu, a od 1947. postalo je rezidencija predsednika republike. Nedaleko od palate, na trgu Piazza Colonna nalazi se originalni stub (na ital. colonna) cara Marka Aurelija iz II veka, veoma nalik mnogo čuvenijem Trajanovom stubu. Vekovima pre TV reklama i bilborda, u vreme pre industrijske i tehnoloških revolucija, imperatori i drugi imućni ljudi Rimskog carstva, svoje uspehe su „objavljivali“ podižući slavoluke ili stubove, na kojima je najčešće do detalja, reljefno i natpisima, bio prikazan sled događaja i konačni trijumf dotičnog.
.
.
.
![]() |
Stub Marka Aurelija na trgu Piazza Colonna © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Grad na reci Tibar osnovali su Etrurci, narod za koji su DNK analize potvrdile navode da potiču iz Male Azije (današnja Turska). Ovaj podatak poklapa se s tvrdnjama čuvenog pesnika Homera, ali i legendi, prema kojima je trojanski plemić, nakon pada Troje, poveo deo naroda na područje sadašnje Italije. Takođe, Etrurci su na tlu Italije prvi u upotrebili luk u arhitekturi, koji je u to vreme bio poznat u Maloj Aziji, ali ne i u antičkoj Grčkoj. Čuvena oblast Toskana na severozapadu Italije, nazvana je po Etrurcima koji su je prvi naselili – (E)t(r)uscan – Toscana.
Nekoliko vekova kasnije, jedan od Etruraca, Romul, 21. aprila 753. godine pre nove ere osnovao grad Rim naselivši Palatin, prvi od 7 rimskih brežuljaka. On i njegov brat blizanac Rem, bili su unuci kralja Numitora. Dok su još bili bebe, otac im je umro, a rođeni stric poželeo je da nasledi presto. Kako bi uklonio bratovljevu naslednu liniju, blizance je pokušao da ubije stavivši ih u korpu, u reku Tibar, ali ih je na obali pronašla i dojila vučica, koja je i sama imala mladunce, i zbog svojih zasluga kasnije postala simbol grada (Lupa Capitolina). Kada su odrasli, zbog rivalstva i borbe oko prestola Romul je ubio Rema i gradu dao ime po sebi.
.
.
.
![]() |
Pogled na Forum s vrha Koloseuma © Ivana Dukčević |
.
.
Čuvena etrurska skulptura rimske Vučice može da se vidi u blizini trga Piazza Venezia, u jednom od dva zdanja poznatog gradskog muzeja Musei Capitolini (nekadašnjim renesansnim palatama). Sve do nedavno, verovalo se da je rimska Vučica etrurski original iz V veka pre nove ere, ali je analizom radioaktivnog ugljenika nedavno ustanovljeno da je u pitanju kopija iz XI veka. Ispod vučice, nalaze se kopije skulptura Romula i Rema (i ovi originali su davno izgubljeni), koje je naknadno dodao renesansni majstor Polajuolo, u XV veku. Kapitolinski muzeji nalaze se na trgu Piazza di Campidiglio, do čijeg vrha vodi stepenište La Cordonata Capitolina. Za arhitektonsko rešenje trga, statuu Marka Aurelija na konju, stepenište i skulpture, zaslužan je čuveni Mikelanđelo. Na susednom trgu Piazza Venezia, nalazi se 500 godina stara Palata Venecija koja je Musoliniju poslužila kao vrhovni štab (i s čijeg je malog balkona držao svoje čuvene govore) i prelepa zgrada od belog mermera – memorijal caru Viktoru Emanuelu II, posvećena sticanju nezavisnosti.
.
.
.
![]() |
Mikelanđelovo stepenište – La Cordonata Capitolina i Musei Capitolini © Ivana Dukčević |
![]() |
Piazza Venezia © Ivana Dukčević |
.
.
.
Preko puta ulice, unutar ostataka Foruma iz doba carstva, s leve strane videli smo mermerni stub cara Trajana iz 110. godine, na kojem je reljefnom kompozicijom u krug čitave visine stuba, opisan kompletan sled događaja Trajanove pobede nad Dačanima. Nama najzanimljiviji detalj stuba je onaj na kojem se u reljefu nalazi jedini sačuvani prikaz jedinog mosta na ovom delu Dunava i Đerdapske klisure ikada podignutog. Naime, kada je car Trajan krenuo u pohod na Dakiju (danas Rumuniju), postavivši o tome u kanjonu Dunava „obaveštenje“ – Trajanovu tablu (Tabula Traiana), kako bi prešao na dačku stranu, sazidao je i most preko Dunava dužine jednog kilometra, čiji su ostaci i danas vidljivi 4 km istočno od današnjeg Kladova sa srpske, ali i preko puta, s rumunske strane reke (Turnu Severin). Sve do podizanja brane Đerdap 1970-tih, nikada niko nije uspeo da u ovom delu premosti Dunav.
.
S druge strane trga Piazza Venezia, unutar uličica nismo propustili da posetimo nekadašnju palatu Palazzo Valentini (ulaz iz: Via Foro Traiano 85), u čijem su suterenu pronađeni ostaci velike rimske vile, a čiju posetu smo rezervisati i platili, putem interneta. Hodajući u organizovanoj turi prostorijama antičke vile, vodič nas je u svaku od prostorija uvodio u potpunom mraku, kako bi nam prvo predstavio 3D digitalnu prezentaciju o tome kako je vila izgledala nekada, a zatim, kada bi se svetla upalila, mogli smo da vidimo kako ostaci izgledaju danas (fotografisanje je zabranjeno).
.
.
![]() |
Trajanov forum i stub (u pozadini), iza stuba je Palazzo Valentini © Ivana Dukčević |
![]() |
Trajanov forum © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
![]() |
Palazzo Valentini, unutrašnje dvorište palate u čijem se suterenu nalaze ostaci velike antičke vile © Ivana Dukčević |
.
.
.
Nakon obilaska Koloseuma, nekioliko minuta hoda ulicom Via di San Giovanni in Laterano, stigli smo do stare crkvice Basilica di San Clemente (Piazza San Clemente, Via Labicana 95), u čijem se podzemlju nalaze ostaci antičke vile iz I veka, sa hramom boginje Mitre. Kult bliskoistočne, persijske boginje, u antičkom Rimu je mahom poštovala rimska vojska. Mnogi se slažu da je kult boginje Mitre usko povezan s pojavom hrišćanstva na ovim prostorima. Nešto dalje, u crkvici Basilica Santi Giovanni e Paolo iz V veka, u suterenu takođe možete pogledati ostatke rimske vile iz III veka (fotografisanje podzemlja, u obe crkve nije dozvoljeno).
.
.
.
![]() |
Basilica Santi Giovanni e Paolo, u čijem se podzemlju nalaze ostaci antičke vile iz I veka © Ivana Dukčević |
![]() |
Basilica Santi Giovanni e Paolo © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Slavoluk cara Septimija Severa na Forumu © Ivana Dukčević |
![]() |
Ostaci jedne od palata na Palatinskom brdu © Ivana Dukčević |
![]() |
Muzej na Palatinskom brdu © Ivana Dukčević |
.
.
Preko puta Koloseuma, na obronku brda unutar prelepog parka s pinijama, nalaze se ostaci jedne od najvećih vila ikada sagrađenih. Palatu Domus Aurea za svoje potrebe podigao je problematični car Neron (vladao: 54 – 68. godine), a o njenim razmerama pisao je čuveni Svetonije. Osim što je kraj palate stajala kolosalna, 200 metara visoka statua cara Nerona (po kojoj je susedni Koloseum, sazidan dve godine nakon careve smrti, i dobio naziv), u okviru palate koja je zbog veličine ličila na poseban grad, postojao je bazen dužine skoro 2 km koji je posetiocima ličio na more, vinogradi i livade po kojima su šetale divlje i domaće životinje. Čitava palata bila je prekrivena tankim slojem zlata (aurea – zlato), ukrašena draguljima, interesantnim školjkama i skulpturama koje su opljačkane prilikom vojnih pohoda na Grčku i Malu Aziju. Tavanice nekoliko trpezarija palate bile su pekrivene slojem slonovače, iznad kojih su bili otvori kroz koje su „padale“ latice cveća i bili prskani parfemi. Kupatila su bila opremljena konstantnim dotokom morske vode i sumporom. Ipak, najuvrnutije ili najinventivnije bilo je to što se sama palata okretala – rotirala tokom dana i noći, prateći kretanje Zemlje! Velika je šteta što je, iako vrhunac kiča, ovakvo graditeljsko dostignuće iz I veka, danas tek puki skup zidova od cigle, uz tek poneki detalj nekadašnje dekoracije. Iako ih turisti slabo obilaze, ostaci Neronove palate i prelepi park na brdu preko puta Koloseuma, moj su lični favorit u ovom delu Rima.
.
.
![]() |
Ostaci Neronove palate Domus Aurea © Ivana Dukčević |
![]() |
Ostaci Neronove kolosalne palate – Domus Aurea © Ivana Dukčević |
![]() |
Fontana u parku kod ostataka Neronove palate © Ivana Dukčević |
![]() |
Ulice Rima © Ivana Dukčević |
![]() |
Testenina u boji sa ukusom: masline, sipinog mastila, tartufa, jaja, šargarepe, spanaća, cvekle.. © Ivana Dukčević |
.
.
.
Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim, Italija Rim