*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige „Umetnost putovanja 2“ (ISBN 978-86-82136-01-9) u izdanju Media Sfere, ali i knjige o Portugalu (ISBN 978-86-7722-380-9) i o Lisabonu (ISBN 978-86-7722-375-5), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija, bez dozvole autora (Ivana Dukčević) i izdavača (Media Sfera: Gordana Radisavljević-Jočić).
.
*The text and photographs are parts of the published book „Umetnost putovanja 2“ (ISBN 978-86-82136-01-9) and published travel books on Portugal (ISBN 978-86-7722-380-9) and on Lisbon (ISBN 978-86-7722-375-5), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
.
.
.
Algarve – Albufeira
.
.
.
.
Naziv čuvenog, južnog dela Portugala – Algarve, potiče od arapske reči „Al-Gharb„, što znači „Zapad“, jer je vekovima predstavljao najzapadniju tačku nekadašnjeg mavarskog carstva. Zbog strateškog značaja oblasti – na krajnjem jugozapadu Evrope, neposredno pre uskog Gibraltarskog prolaza – moreuza gde se sreću Atlantik i Sredozemlje, najjužniji deo Portugala oduvek je bio meta osvajača: Kelta, Feničana, Rimljana, Vizigota (V – VIII vek), a kasnije i Mavara (VIII – XIII vek).
.
.
![]() |
Algarve © Ivana Dukčević |
.
.
Algarve © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Algarve
.
.
![]() |
Albufeira © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Albufeira © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Albufeira © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Albufeira © Ivana Dukčević |
.
.
Albufeira
.
.
Najposećenije turističko mesto na obali Algarve jeste nekadašnja mavarska „Al-Buhara“ (na arapskom „primorski zamak“), danas – Albufeira. Tokom letnje sezone ovo mesto prepuno je turista, pretežno Engleza kojima je prilično jeftin i vazdušno najbliži Portugal jedna od idealnih opcija za letnji odmor. Osim kompleksa hotela i apartmana lociranih nešto dalje od obale, sam centar grada obiluje specifičnim belim kućama sadetaljima u okerastoj boji, arhitekture nalik onoj u ostatku zemlje, ali i (s obzirom na blizinu susedne Španije), kuće susedne Andaluzije.
![]() |
Albufeira © Ivana Dukčević |
.
.
Albufeira © Ivana Dukčević
.
.
.
O pluti…
.
.
Vozeći dalje, putem kroz skladišta industrijske zone Lisabona – gde turisti nikad ne zalaze a putnici uvek naiđu na nešto novo i zanimljivo, videli smo neobično veliki broj ogromnih, naslaganih pravougaonih tabli koje su najviše bile nalik gipkim delovima kore drveta. Osim na nekoliko mesta na jugu Španije i Italije, i u neznatnom broju u Maroku, najveće plantaže hrasta plutnjaka na svetu – površine skoro 1,6 miliona hektara, nalaze se u južnom Portugalu (oko 70% ukupne svetske proizvodnje). Na prvi pogled, zbog visine i oblika čvornovatog krošnje plutnjak je nalik maslini, ali su struktura i boja njegovog stabla veoma specifični. Za plutane čepove boca za vino, koristi se sivkasta kora ovog drveta koja se svakih deset godina – koliko je inače potrebno da se potpuno obnovi, u tablama ljušti sa stabla. Ispod kore, stablo je jarke boje rđe. Za otkriće i prvu primenu plute u flaširanju vina u XVII veku, navodno je zaslužan francuski monah Dom Perinjon (Dom Pérignon) poreklom iz oblasti Šampanje, mnogo poznatiji po doprinosu u procesu obrade francuskih vina u toj regiji, i kojem se često pogrešno pripisuje izum šampanjca. Kora hrasta plutnjaka, poznata je i po tome što je veoma otporna na vatru i ovo drveće je za razliku od drugih, otpornije na šumske požare i uspešno se regeneriše. Putujući autoputem iz Lisabona ka jugu zemlje – oblasti Algarve, prošli smo kroz portugalsku vinsku i žitnu oblast Alentežo. Pored puta, videli smo beskrajne plantaže hrasta plutnjaka (Quercus suber) sa mestimično ogoljenom korom stabala i jasnom granicom između hrapave, sivkaste kore i glatke, crvenkaste osnove boje rđe.
![]() |
Hrast plutnjak © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
INFO
.
.
KAKO STIĆI
Autoputem A 2 (IP 1) Lisabon – Albufeira: 257 km (putarine: oko 20 evra).
.
ŠOPING
Predmeti od pečene gline (na primer, ukrasni svećnjaci nalik fenjeru sa prorezima), ukrasni tanjiri i bokali, keramika u boji zemlje ili šarena, sa belom osnovom i pretežno plavim, žutim i crvenkastim detaljima. Predmeti od pruća, jednobojnog ili u boji (korpe, torbe i šeširi), kao i suveniri od plute, neki su od tipični suvenira Algarvea. Osim suvenira, u Algarveu možete po veoma povoljnoj ceni kupiti portugalsko vino, bilo da je reč o lokalnom ili nekom od vrsta koje se proizvode u drugim delovima zemlje.
.
.
.
.
![]() |
Albufeira, provavnica vina © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Albufeira, ulična instalacija za ispiranje nogu od peska © Ivana Dukčević |
.
.
ZABAVA
.
Osim primorskog turizma, širom oblasti Algarve za turiste se organizuju vožnje džipovima po divljini i pešačke ture. Golf tereni koji se nalaze širom obale Algarve, neki su od pokazatelja o tome koliki broj britanskih turista boravi na jugu Portugala.
.
Najveća međunarodna izložba skulptura od peska na svetu – Festival Internacional De Escultura Em Areia, u okviru organizacije ProSandArt, održava se na ogromnom prostoru pustog krajolika izvan sela Pera, 14 km severozapadno od centra Albufeire. Organizuje se svake godine tokom letnjeg perioda, uvek sa drugačijom temom (na primer: „Svetska čuda“, „Hollywood“ i slično). Otvaranje izložbe je obično krajem maja, kada učesnici – umetnici u pesku počinju da vajaju svoja dela, a kapije za posetioce otvaraju se početkom juna.
![]() |
Pera, skulpture od peska © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Pera, skulpture od peska © Ivana Dukčević |
.
.
.
.