Destilerija tekile

na plantaži plave agave

(Valjadolid)

Tekila je nastala u meksičkoj saveznoj državi Halisko (Jalisco), u gradiću Tekili (Tequila), udaljenom 52 kilometra zapadno od prestonice ove oblasti, Gvadalahare (Guadalajara), grada iz kojeg potiču čuveni „aj-aj-aj-aj-aj!“ marijači. Pravi se fermentacijom plave agave, zbog čega ova vrsta – agave azul, nosi naziv i Agave tequilana. UNESCO je proces proizvodnje tekile i njeno geografsko poreklo, zaštitio kao svetsku nematerijalnu baštinu. Posetili smo jednu od retkih, privatnih destilerija tekile na Jukatanu, u predgrađu Valjadolida, koja nosi naziv „Mayapan“, videli čitav proces proizvodnje i degustirali pet vrsta tekile – od one koja je napravljene nekoliko dana ranije, do one starosti 10 godina. Tekila se pravi od „korena“ lista agave, koji, kada se listovi iseku, liči na ananas, zbog čega ovaj deo biljke nazivaju „ananasom agave“. Kako bi se dobilo čuveno meksičko, bistro, bledo-žućkasto alkoholno piće, isečeni „ananas“ se četiri dana suši, zatim se melje grnčarskim točkom, ostavlja da fermentiše i dva puta destilira (nakon prve destilacije ima 10 – 20% alkohola, a nakon druge 35 – 40%). Kako tekila stari, bistro bledo-žuto piće postepeno menja boju – što je starija, to je boja tekile zagasitija i prelazi u okerasto-smeđu. Da bi se od nje pravila tekila, biljka agave mora biti stara najmanje 7 do 8 godina. Potrebno je oko 50 kg agave, da bi se dobilo 5 litara tekile. Postoji još nekoliko vrsta agave od kojih se u Meksiku prave alkoholna pića. Od henekven agave, pravi se i istoimeno alkoholno piće Henequen, koje je u Meksiku skoro jednako popularno kao tekila.

Tekst i fotografije, deo su nove knjige u pripremi, i zaštićeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija, bez dozvole autora.