*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige „Umetnost putovanja 2“ (ISBN 978-86-82136-01-9) u izdanju Media Sfere, zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija, bez dozvole autora (Ivana Dukčević) i izdavača (Media Sfera: Gordana Radisavljević-Jočić).
.
*The text and photographs are parts of the published book „Umetnost putovanja 2“ (ISBN 978-86-82136-01-9), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
.
.
.
.
ATINA
.
Kolevka evropske civilizacije
.
.
.
.
Mnogi od nas često posećuju Grčku, nekadašnjeg južnog suseda. Ipak, većina često ne stigne do Atine, njene prestonice. Oko 400 km autoputem južno od poznatih „srpskih“ letovališta na severu Grčke, ili sat i po leta avionom iz Beograda nalazi se višemilionski grad koji nosi epitet kolevke evropske civilizacije. Dva do tri dana boravka u Atini dovoljna su za obilazak najvažnijih i najinteresantnijih mesta, što ovaj grad čini idealnim za takozvani „city-break“ tokom produženog vikenda. Evo predloga mesta za obilazak, koje u Atini ne bi trebalo propustiti…
.
.
.
.
![]() |
Pogled na Atinu i Akropolj, sa brda Likavitos © Ivana Dukčević |
![]() |
Atina, Univerzitetska biblioteka © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled na Atinu sa Akropolja © Ivana Dukčević |
1
Kompleks:
AKROPOLJ (Acropolis of Athens / Ακρόπολη Αθηνών), brdo Filopapu (Filopappos Hill / Λόφος Φιλοπάππου) i Antička Agora (Ancient Agora of Athens /Αρχαία αγορά της Αθήνας)
.
.
U centru Atine, na vrhu istorijskog brda Akropolja nalazi se Partenon, veličanstveni hram boginje Atine Device (Atina Partenos, zbog čega hram i nosi ovaj naziv), najstariji primer zlatnog preseka u arhitekturi i najsavršeniji starogrčki hram. Sagrađen u V veku pre naše ere, sa spoljnom kolonadom od 17 x 8 dorskih stubova čiji se delovi rekonstruišu već godinama (kako bi se ponovo smestili na pravo mesto), zajedno sa ostatkom Akropolja deo je UNESCO-ve svetske kulturne bašine.
Osim Partenona, pola veka mlađi jonski hram Erehtejon nadaleko je čuven po stubovima u obliku ženskih figura – „karijatidama“.
Prema zvaničnoj verziji, reč „karijatida“ potiče od mladih žena iz mesta Karijes (Karyes) u Lakoniji, koje su igrale u čast boginje Artemide. Međutim, jedna stara i istorijski nepotvrđena priča koja podseća na antičku telenovelu, sugeriše da naziv ovih statua u obličju stubova ima mnogo romantičnije poreklo. Kada su tokom osvajanja Male Azije (današnja Turska) antički Grci dospeli do državice Karije, iz osvojene zemlje u Atinu nisu poneli samo blaga koja su im kao osvajačima pripala. Zajedno sa njima, u Atinu su stizale i mlade žene iz Karije – za Grke onog vremena, najlepše žene na svetu kojima su se ženili. Karija se nalazila na mestu gde se danas prostire poluostrvo sa većim gradom Milasom, i gde je u Bodrumu – nekadašnjem Halikarnasu, nastao prvi velelepni mauzolej na svetu – na listi Sedam svetskih čuda antike. Jedna od legendi pripoveda da su se Karijatiđanke dovedene u Atinu zavetovale da Grcima neće rađati decu, jer bi se muški potomci – kao budući Grci, jednog dana mogli boriti protiv Karije. Njihova neprolazna lepota navodno je ovekovečena na Akropolju gde je jonski hram Erehtejon iz V veka pre naše ere ukrašen sa prvih šest „karijatida“ – stubova u ženskom obličju, ikada. I danas, širom sveta ovakvi stubovi nose isti naziv, na svim jezicima sveta – Meštrovićeva kolonada karijatida na ulazu u Narodni muzej u Beogradu, ili one u okviru Spomenika neznanom junaku na Avali.
Na južnom obronku Akropolja nalaze se ostaci dva teatra – starorimski Herodov Odeon (iz II veka), još uvek u upotrebi za koncerte tokom letnjih večeri, i drugi, kraj jugoistočnih zidina – Dionisijev teatar, najstarije pozorište na svetu (IV vek p. n. e).
.
.
![]() |
Pogled na Pirej sa Akropolja © Ivana Dukčević |
![]() |
Hram Erehtejon © Ivana Dukčević |
![]() |
Akropolj, Partenon © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled sa Akropolja na ostatke Dionisijevog teatra i Novi muzej Akropolja © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Jugozapadno, odmah pored Akropolja nalazi se zeleno brdo Filopapu. Naziv je dobilo prema spomeniku istoimenog azijskog princa, koji je Atinu u kojoj je živeo izuzetno zavoleo. Filopapu je i mesto prve antičke skupštine – eklesije, ali i zatvora u kojem je bio zatočen Sokrat, gde je i umro popivši otrov. Sa nekih delova brda Filopapu, pružaju se prelepi vidici ka Akropolju.
Niže Akropolja, na mestu nekadašnjeg centra antičke Atine – Agore, jedini očuvan nalazi se veliki dorski Hram boga Hefesta (zaštitnika kovača i trgovaca). Iako tržnica, pijace, kovnice novca, suda, zatvora i drugih starogrčkih javnih zgrada sa Agore više nema, pre pola veka u jednom delu potpuno je rekonstruisana Atalosova stoa – antički tržni centar. Unutar stoe, umesto tezgi danas se nalazi muzej svega onog što je na Agori pronađeno, uključujući i: jednu od najstarijih „glasačkih kutija“ kolevke demokratije, kockice za igranje društvenih igara, antičku keramičku dečiju nošu, urne umrlih, novčiće i ostrake – parčiće slomljene grnčarije u koje se urezivalo ime osobe koju je glasanjem trebalo (najčešće na par godina) proterati iz Atine (što je u antičkom periodu bio čest vid političke kazne).
.
.
![]() |
Atina, Hefestov hram na antičkoj Agori © Ivana Dukčević |
![]() |
Ostrake, ostaci polomljene grnčarije sa urezanim imenima političara koje na neko vreme treba prognati iz Atine: „Aristid, Temistokle.. “ (Muzej Atalosove stoe, Agora) © Ivana Dukčević |
.
.
2
Plaka (Πλάκα)
i Rimska agora (Roman Agora / Ρωμαϊκή Αγορά)
.
.
Između uličica sa tavernama i suvenirnicama, nalazi se Rimska agora, centar grada iz vremena starorimske okupacije Grčke (II vek pre naše ere – II veka naše ere), sa ostacima biblioteke cara Hadrijana i čudesnom kamenom „Kulom vetrova“, u kojoj se putem protoka vode merilo proticanje vremena. Kula koja je nedavno nakon dugo vremena ponovo otvorena za posetioce, nekada je u sebi čuvala antički vodeni sat – klepsidru (od „klepto“ – ukrasti i „hidra“ – voda), povezanu sa izvorom na vrhu Akropolja. Sa spoljne strane, na vrhovima kule je reljeno prikazano osam različitih vetrova koji duvaju Atinom tokom godine.
.
.
.
![]() |
Rimska agora, Kula vetrova © Ivana Dukčević |
![]() |
Rimska agora, ostaci Biblioteke cara Hadrijana © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Plaka © Ivana Dukčević |
![]() |
Lisikratov spomenik © Ivana Dukčević |
.
.
3
Novi muzej Akropolja
(New Acropolis Museum /Μουσείο Ακρόπολης)
.
![]() |
Novi muzej Akropolja, karijatide © Ivana Dukčević |
![]() |
Atina, Novi muzej Akropolja sa pogledom na brdo Likavitos © Ivana Dukčević |
.
.
4
Monastiraki (Μοναστηράκι)
i Keramikos (Kerameikos /Κεραμεικός)
.
Istočno od arheološkog nalazišta Keramikos, na putu ka samom centru proći ćete kroz deo grada Monastiraki. Starinske radnje zaboravljenih zanata, limene džezve i zvona, antikvarnice, prodavnice sa šahovskim figurama ili lutkama (osmanlijskog) pozorišta senki Karađoz, i komadi kokosa na tezgama, kao na Istoku, možda će vam pružiti ideju za kupovinu nekih manje uobičajenih suvenira Grčke.
.
.
.
.
![]() |
Antičko groblje Keramikos © Ivana Dukčević |
![]() |
Monastiraki © Ivana Dukčević |
![]() |
Monastiraki © Ivana Dukčević |
![]() |
Monastiraki © Ivana Dukčević |
![]() |
Monastiraki © Ivana Dukčević |
.
.
5
Panatinski stadion
(Panathenaic Stadium / Παναθηναϊκό στάδιο)
.
![]() |
Panatinski stadion © Ivana Dukčević |
.
.
6
Parlament (Hellenic Parliament / Βουλή των Ελλήνων)
i metro stanica Sintagma (Syntagma metro station / Σταθμός μετρό Συντάγματος)
.
![]() |
Parlament Grčke © Ivana Dukčević |
![]() |
Atina, antički ostaci na metro stanici Sintagma © Ivana Dukčević |
![]() |
Evzoni, gardista ispred Parlamenta © Ivana Dukčević |
![]() |
Evzoni, svečana parada gardista ispred Parlamenta © Ivana Dukčević |
![]() |
Evzoni, svečana parada gardista ispred Parlamenta © Ivana Dukčević |
.
.
7
Nacionalni arheološki muzej
(National Archaeological Museum of Athens / Εθνικό Αρχαιολογικό Μουσείο)
.
.
![]() |
Nacionalni arheološki muzej, mehanizam sa Antikitire © Ivana Dukčević |
![]() |
Nacionalni arheološki muzej © Ivana Dukčević |
![]() |
Atina, Nacionalni arheološki muzej, arhajske statue kurosa © Ivana Dukčević |
![]() |
Arheološki muzej – Zevs ili Posejdon © Ivana Dukčević |
![]() |
Nacionalni arheološki muzej, opanci iz V veka pre naše ere (obuća nalik opancima inače potiče iz antičke Persije, a preko Male Azije (Turske) i Grčke davno je stigla i do Balkana © Ivana Dukčević |
.
.
.
8
Brdo Likavitos
(Lycabettus Hill / Λυκαβηττός)
.
Severoistočno od centra, pešice ili podzemnom uspinjačom, za nekoliko minuta naći ćete se na vrhu brda Likavitos. Osim crkvice i restorana, najčešći razlog dolaska na vrh jeste čuveni pogled ka jugozapadu Atine – panorama koju morate doživeti. Ispred vas, kao na dlanu vidi se ne samo centar čitavog grada sa Akropoljem na brdu, već i luka Pirej, u daljini. Za najbolje fotografije dođite u jutarnjim časovima, kada je sunce na istoku.
.
.
.
.
![]() |
Pogled sa brda Likavitos © Ivana Dukčević |
Natpis u uspinjači ka brdu Likavitos: „Prema legendi, brdo Likavitos je nastalo kada je boginja Atina u sred grada slučajno ispustila ogromni kamen, noseći ga za gradnju svog hrama“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled sa brda Likavitos © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled sa brda Likavitos © Ivana Dukčević |
.
.
9
Luka Pirej
(Piraeus Port / Πειραιάς)
.
![]() |
Pogled na Pirej sa vrha Opere Stavros Niarchos centra © Ivana Dukčević |
![]() |
Luka Pirej, pogled sa jednig broda na drugi © Ivana Dukčević |
![]() |
Luka Pirej © Ivana Dukčević |
.
.
10
Hram Posejdona na rtu Sunion
(Cape Sounion / Aκρωτήριο Σούνιο)
.
.
![]() |
Atina, Hefestov hram na Agori © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled na Akropolj © Ivana Dukčević |
.
.
.
Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka, Atina Grčka