.
.
.
VENECIJA
.
Che bella Venezia!
.
.
.
.
Mnogi su pisali o Veneciji. Vekovima, svako je iz svog ugla opisivao grad toliko drugačiji od drugih. Ipak, čak i kada pročitate opis ovog grada u nekom od svetski poznatih turističkih vodiča, nemojte pomisliti vam je sve razjašnjeno – naprotiv. Veneciju morate doživeti i istražiti sami.
Kada sa kopna pređete na ostrvo Veneciju, prešavši prvi most na kanalu ući ćete u jedan sasvim drugačiji svet… Kao u davnašnjem serijalu “Opstanak”, Venecija je primer kako se čovek potpuno prilagodio činjenici da se život gotovo potpuno odvija na vodi. Ako se probudite dovoljno rano i sednete na obalu glavne venecijanske “ulice” – Kanala Grande, bićete nemi posmatrači svega što plovi kanalima grada: gradski prevoz (“Actv”) vaporetto brodića; zeleni teretni brodići đubretara sa do detalja razrađenim sistemom za izbacivanje smeća iz kontejnera u unutrašnjost broda; stanari grada u svojim motornim čamcima, u društvu kućnih ljubimaca; hitna pomoć i policija u velikim, brzim gliserima; brodići u obliku ploveće pijace na vodi gde vlasnik voćem i povrćem snabdeva usputne malobrojne prehrambene radnje, restorane i male hotele; i najrazličitiji, mali teretni brodovi na kojima prevoze naslagane dušeke za krevete ili džakove sa oznakama hotela koji na ostrvo dovoze čistu, a odnose prljavu posteljinu na pranje…
.
.
![]() |
Venecija © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
.
Karnevalske maske, često imaju likove venecijanskog, tipskog teatra Komedije del Arte (Commedia del’Arte)
.
.
.
.
![]() |
Venecija © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
.
Venecija, ostrvce San Giorgio Maggiore sa istoimenom crkvom iz XVI veka © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Venecija, dekoracija gondola © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Venecija, ploveća pijaca © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Venecija © Ivana Dukčević
.
.
.
.
..
.
*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Veneciji (ISBN 978-86-7722-286-4), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are parts of the published book on Venice (ISBN 978-86-7722-286-4), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
![]() |
Krilati lav, simbol Venecije © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
Kanal Grande © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Venecija je danas grad od jedva 65 000 ljudi. Pre samo pola veka bilo ih je duplo više, ali su starost kuća, visoke cene kvadrata i namirnica, kao i ograničen prevoz (nemogućnost korišćenja automobila), naterale mnoge mlade ljude da potraže sreću na nekom drugom, savremenijem mestu za život. Danas je Venecija grad pretežno starijih ljudi. Paralela koja se sama nameće je da kako tone grad, tako odlaze i njegovi stanovnici. Ipak, turisti ne odustaju. Zbog njih oko 30 miliona godišnje, svakog jutra oko 7, nepregledna reka radnika sa kopna sliva se u grad. Stiče se utisak da dogod je turista, živeće i bella Venezia.
.
.
.
.
![]() |
Venecija, Ponte Rialto © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
Venecija © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
.
.
.
Venecija, 2007 – sve do proleća 2011, na Trgu Svetog Marka glavna atrakcija bilo je hranjenje golubova (od 2011, zbog prljanja trga, zabranjeno je) © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Venecija © Ivana Dukčević
.
.
.
.
Venecija je sastavljena iz jednog centralnog i na desetine manjih ostrva, kao i kopnenog dela – Mestre, povezanog nasipom sa glavnim ostrvom. Na centralnom ostrvu, mesto je podeljeno na nekoliko gradskih celina (sestiere): Santa Kroće (Santa Croce), San Polo, Kanaređo (Cannaregio), San Marko (San Marco), Kastelo (Castello) i Dorsoduro. Ostala tri najpoznatija ostrva u sastavu grada Venecije su: Murano (tokom srednjeg veka poznato po proizvodnji u tajnoj fabrici stakla, po receptu koji su preuzeli sa Istoka, od Sirijaca), Burano (poznato po čipki koju su vezle žene moreplovaca, i šarenim kućama) i Torčelo (Torcello), mesto prvih naseobina u laguni i prve venecijanske crkve.
.
Interesantno je da su meštani Venecije, stanovnici morske lagune od preko stotinu polu-veštačkih ostrva, od osnivanja grada uvek raspolagali pitkom vodom. Na svakom gradskom trgu – od malenog do grandioznog, još uvek postoje bunari u kojima je sakupljana kišnica, filtrirana kroz peskovito dno.
.
.
.
.
.
.
Torčelo – prvo ostrvo u laguni koje je naseljeno još u V veku © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Torčelo, ranohrišćanska crkva – Chiesa di Santa Fosca iz VII veka © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
.
Torčelo, crkveni vinograd © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
.
.
Ostrvo Murano, jedna od radionica za izradu murano stakla © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
.Ostrvo Burano, poznato po šarenim kućama © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Ostrvo Burano, poznato po šarenim kućama i krivom tornju © Ivana Dukčević
.
.
.
.
Kanal Grande
.
![]() |
Venecija, Kanal Grande © Ivana Dukčević |
.
..
.
.
Vožnja gondolom
.
![]() |
Venecija © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
![]() |
Venecija, San Marco – spremište za gondole © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
Možda ćete u toku vožnje videti kuću Marka Pola i Kazanove, proći kroz “jednosmernu ulicu” (senso unico) i ispod mosta visine ili širine samo 2 metra (o čemu na mostu postoji uredan saobraćajni znak). Možda ćete čuti specifično oglašavanje vašeg gondolijera koji na nepreglednoj raskrsnici sa drugim kanalom, obaveštava eventualnog drugog gondolijera o svom prisustvu. Dok prolazite pored Palazzo Camerlenghi (nekadašnje Palate riznice na spratu, sa zatvorom u prizemnom delu) i ispod predivnog mosta Rialto, veliki broj večito spremnih turista sa kamerama, ovekovečiće vas i vašu vožnju gondolom kao deo svoje uspomene na grad.
.
U kopnenom delu Venecije (Mestre), blizu nasipa koji vodi ka ostrvu, videli smo mlade početnike u Školi za gondolijere, kako u moru uče svoje prve zaveslaje. Samo mali broj njih godišnje bude primljen u školu koja traje oko tri meseca i košta priličnu sumu novca. S obzirom na kasniju zaradu – cenu vožnje gondolom, višestruko će povratiti svoj uloženi novac.
.
Osim u turističke svrhe, gondole se u Veneciji koriste kako za slavlja (venčanja), tako i za sahrane. Ostrvce San Michelle, između ostrva Venecije i Murana, sa visokom kamenom ogradom i grandioznim kapijama u šumi visokih tamarisa, staro je venecijansko groblje (cimitero). Na ovom groblju sahranjeni su neki od velikana svetske književnosti i umetnosti, koji su Veneciju izabrali kao svoje poslednje odredište. Iz razloga što je broj mesta za sahranjivanje na ostrvu ograničen, pogrebi su se vremenom preselili na kopno, u Mestre.
.
.
.
.
Venecija © Ivana Dukčević
.
.
.
.
Kako je sazidana Venecija
.
.
![]() |
Venecija, jedan od tri mosta na Kanalu Grande – Ponte Academia © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
Najlepši doživljaj Venecije predstavlja šetnja njenim uskim ulicama (calle) na čijem se kraju odjednom ukaže veliki trg (campo), ili obalama kanala (fondamenta) i prelazak preko bezbroj kamenih, gvozdenih i drvenih mostića (ponte) čudnih i smešnih imena: Ponte del Diavolo (Đavolji most), Calle de la Passion (Ulica strasti), Calle de la Comedia (Ulica komedije) ili ulica Ramo Dragan…
.
Kupovina ili samo razgledanje izloga, sa često skupim ali zanimljivim suvenirima Venecije uživanje je samo po sebi. Grad poznat po karnevalu nastalom u XI veku, koji je svoj vrhunac popularnosti i dekadencije doživeo tokom XVIII veka, još uvek neguje ovu tradiciju, čak šta više. Uđite u neku od brojnih prodavnica karnevalskih maski i isprobajte kako vam stoje. Pogledajte predmete ili nakit od “murano” stakla, ili porcelanske figurine Komedije del Arte (Comedia del Arte), ili raznobojne papire umešno razlivenih boja – ebru (tehnika koju su u Veneciju doneli Turci i Arapi), za pisma i koverte.
.
.
.
.
![]() |
Venecija, privesci od murano stakla © Ivana Dukčević |
.
.
.
Duždeva palata (Palazzo Duchale) i njena „Tajna tura“
.

Duždeva palata © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Duždeva palata, Bocca di Leone © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
![]() |
Venecija, Bazilika Svetog Marka © Ivana Dukčević |
.
..
.
.
.
.Bazilika Svetog Marka, sazidana po ugledu na Aja Sofiju u Konstantinopolju © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Kada se sa vodičem, istim putem kao i ostali posetioci palate, uz Scala d’Oro (“Zlatnim stepeništem”) popnete na prvi sprat palate, specijalnim velikim ključem otključaće stara, drvena vrata koja vode do gornjih spratova u tajne prostorije. Kada svi posetioci Tajne ture uđu, vrata se zaključavaju.
.
U obilasku Tajne ture, stupili smo u neobično skromne tajne odaje najvećih velikodostojnika i pomoćnika venecijanskih duždeva koji su ovde – baveći se tajnim optužbama i spisima (nalik državnoj bezbednosti), bili skriveni od pogleda stanovnika koji su svakodnevno posećivali palatu radi pribavljanja dokumenata, i stranih državnika u poseti palati. Tajne prostorije nalazile su se na poslednjem spratu. Gledajući iz unutrašnjeg, centralnog dvorišta, ovaj deo zdanja izgleda kao tavan sa okruglim (sličnim brodskim) prozorima u dva reda, iz očigledne namere da se odozdo stekne pogrešan utisak o delu palate koji navodno i ne postoji.
.
U tajnim delovima, videli smo Sobu za mučenje sa “spravom za mučenje” – kanapom za istezanje (i iskakanje) zglobova smeštenim u podnožju “luksuznih” zatvorskih ćelija. Blizina sobe za mučenje sa ćelijama VIP zatvorenika, služila je u svrhu psihološkog mučenja onih na koje još “nije došao red”, koji su noću kada su mučenja vršena mogli da čuju šta ih čeka ukoliko ne odluče da odmah sve priznaju.
.
![]() |
Venecija, Ponte dei Sospiri (Most uzdaha) © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
.
Bazilika Svetog Marka, „Četiri tetrarha“ – skulptura koju su Venecijanci ukrali iz Konstantinopolja, za vreme Trećeg krstaškog rata, 1204. godine © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
Za razliku od gornjih – “luksuznih”, zatvori u prizemnim delova palate bili su vlažni, zimi hladni, a leti suviše sparni. U njima su tavorili po Veneciju opasni ljudi, koji su svoj poslednji pogled na slobodu imali prešavši iz standardnog dela palate u zatvorski deo, preko kanala i “Mosta uzdaha” (Ponte di Sospiri). Prelepi beli most poneo je naziv zbog navodnih uzdaha zatvorenika koji su na putu ka tamnici, kroz prozore mosta upućivali svoje poslednje poglede na Veneciju.
.


.
.
.
.U obilasku Venecije, mnogi ne stignu dalje od užeg centra. Moj lični favorit u gradu na kanalima je pomalo zaboravljeni deo Kanaređo (Cannaregio). Nalazi se u severozapadnom delu ostrva – na mestu bivšeg jevrejskog geta, gde u mirnim uličicama ponekad izgleda kao da je vreme stalo. „Ghetto“ – italijanski naziv za cevčice koje su se u ovom delu ostrva proizvodile tokom srednjeg veka, uticao je na kasnije formiranje reči „geto“. U njemu je naime bila smeštena prva velika grupa Jevreja, koja je bežeći od inkvizicije, nakon „rekonkiste“ krajem XV i početkom XVI veka pristigla u Veneciju, brodovima iz Španije. Venecijanci su ih „smestili“ u tada radnički deo grada „ghetto“ i ograničili im kretanje. Na taj način, reč „geto“ koja sugeriše ograničen prostor za kretanje, ušla je u veliki broj svetskih jezika.
![]() |
Venecija, Cannaregio – Crkva Bogorodice u Povrtnjaku (Madonna del’ Orto) © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
![]() |
Venecija, Cannaregio, jedna od statua Mavara © Ivana Dukčević |
..
.
.
.
.
.
Venecija, Cannaregio © Ivana Dukčević
..
.
.
.
.
INFO
.
.

.
.
.
.
.
.
Vaporeto – brodići u sistemu gradskog prevoza Venecije © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
.
![]() |
Venecija © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.