Palace of Holyroodhouse
Zvanična rezidencija britanskog monarha u Škotskoj
Prelepi grad Edinburg, škotska je prestonica još od XV veka, u kojoj se nalaze Parlament, Vlada i Vrhovni sud Škotske. Edinburg je grad 112 parkova, i u njemu postoji više drveća po glavi stanovnika nego u bilo kom drugom gradu u Velikoj Britaniji. Stari, srednjovekovni, ali i novi deo Edinburga (iz XVIII veka), na listi su Uneskove svetske kulturne baštine. Većina zgrada u Edinburgu podignuta je od sivo-crnkastog, vulkanskog kamena, koji je rezultat davne erupcije danas ugašenog super-vulkana na mestu Škotskog gorja. U centru grada, na vrhu davno ugašenog vulkana nalazi se Edinburški zamak (Edinburgh Castle), bivša škotska kraljevska rezidencija. Na kraju čuvene ulice starog gradskog jezgra, Royal Mile (“Kraljevska milja”), koja je dužine 1 milju i 107 jarda (1,7 km), ljubaznošću domaćina iz Holyrood Palace sa kojima sam ostvarila saradnju, posetili smo Palatu Holirud (Palace of Holyroodhouse, ili Holyrood Palace), zvaničnu rezidenciju britanskog monarha u Škotskoj (klikom na link, možete kupiti karte za posetu palati).

Palata Holirud (Palace of Holyrood House) © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

U parku Palate Holirud © Ivana Dukčević

Palata i opatija Holirud (Holyrood Abbey) © Ivana Dukčević

Park Palate Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević
Palata Holirud zvanična je rezidencija britanskog monarha u Škotskoj. Podignuta je između XVI i XVIII veka na dnu najčuvenije ulice Edinburga, Kraljevske milje (Royal Mile), na čijem se suprotnom kraju, na vrhu brda nalazi Edinburški zamak. U XVI veku, Holirud je postao zvanična kraljevska rezidencija u Škotskoj, i mesto gde se održavaju državne svečanosti. Pored palate nalaze se ostaci Opatije Holirud, a ceo kompleks okružuju bašte i negovana engleska trava. Sadašnji kralj Čarls III, zvanično provodi jednu nedelju u rezidenciji u Holirudu u julu, kada obavlja niz angažmana i organizuje ceremoniju za zvanice u bašti. Istorijski apartmani Marije, kraljice Škotske, iz XVI veka, i Državni apartmani koji se koriste za zvanične i državne zabave, otvoreni su za javnost tokom čitave godine, osim kada su članovi kraljevske porodice u rezidenciji. Palata takođe služi kao zvanična rezidencija lorda visokog komesara Generalne skupštine Škotske crkve, tokom godišnjeg sastanka Generalne skupštine. Unutar palate, fotografisanje je zabranjeno, ali sam za potrebe posta dobila odobrenje za nekoliko fotografija iz njihove kolekcije.

Ulaz u palatni kompleks Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Kraljeva spavaća soba – Hollyrood King’s Bedchamber with ceiling © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust, Peter Smith

Prestona dvorana – Hollyrood PHH Throne Room © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust, Peter Smith

Veliko stepenište – Hollyrood Great Hall © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust, Peter Smith

Spavaća soba Marije, kraljice Škotske – Hollyrood Mary Queen of Scots’ Bedchamber © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust

Palata i opatija Holirud – Hollyrood © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust, Peter Smith
U sastavu palate nalaze se ruševine prelepe avgustinske opatije, samostana Holirud (Holyrood Abbey) koji je osnovan 1128. godine, za vreme vladavine kralja Davida I. Naziv palate potiče od od naziva same opatije, starog engleskog naziva za raspeće – „holyrood“ tj. „Holy Rood“, što znači „sveti krst“. Za opatiju se vezuje priča o viziji krsta koju je prema legendi ovde imao kralj David I, a naziv možda potiče i od relikvije Pravog krsta (poznate i kao Sveti krst ili Crni krst), koja je pripadala Svetoj Margareti Škotskoj, majci kralja Davida I.

Opatija Holirud (Holyrood Abbey) © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević
Opatija Holirud © Ivana Dukčević
Opatija je primila papski legat 1177. godine, dok se 1189. godine ovde sastao savet plemića da razgovara o otkupu za zarobljenog Vilijema I Lava, unuka kralja Davida I. Između 1256. i 1410. godine, Škotski parlament se u opatiji sastajao sedam puta, a 1328. godine Robert Brus je potpisao Edinburško-Northemptonski sporazum u „Kraljevoj komori“, zbog čega se smatra da je ona možda već tada korištena kao kraljevska rezidencija. Godine 1371, David II bio je prvi od nekoliko kraljeva koji su sahranjeni u opatiji Holirud, a Džejms II je rođen, krunisan, venčan i sahranjen tamo. Kralj Džejms III i Margareta Danska, venčali su se u Holirudu 1469. godine. Između 1501. i 1505, škotski kralj Džejms IV prvi je podigao palatni kompleks u gotskom stilu koji se naslanjao na opatiju. Dok je još bila u izgradnji, ovde se venčao sa ćerkom engleskog kralja Henrija VII, Margaritom Tjudor. Prva kraljevska rezidencija nalazila se u opatijskoj kući za goste, a poslednje krilo palate podignuto je u XVIII veku.

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Opatija Holirud © Ivana Dukčević

Palata i opatija Holirud © Ivana Dukčević
Nakon ujedinjenja Škotske i Engleske 1707. godine, palata je izgubila svoju funkciju. Kao nasledni čuvari, Vojvode od Hamiltona 1684. godine preuzele su Kraljičine odaje u Kuli Džejmsa V. Kraljeve odaje vremenom su zapuštene, te je palata podeljena u apartmane u kojima su jedno vreme živeli plemići u službi monarhije („apartmani milosti i naklonosti“ – Grace and Favour Apartments). Holirud je jedno kratko vreme ponovo postao kraljevska palata, kada je Čarls Edvard Stjuart kao „princ regent“ za svog oca, ovde osnovao dvor tokom šest nedelja u septembru i oktobru 1745. godine, za vreme Jakobitskog ustanka (Čarls Edvard Stjuart bio je drugi jakobitski pretedent na presto Velike Britanije i Irske, iz dinastije Stjuart). Umesto u kraljevim odajama, Čarls je živeo u odajama vojvode od Hamiltona, organizujući balove i druge zabave u Velikoj galeriji. U januaru 1746. godine, nakon poraza od jakobitske vojske u bici kod Folkirk Mjura, vladine trupe Henrija Holija koje su bile smeštene u palati, oštetile su kraljevske portrete u Galeriji. Tokom svog marša na sever, Vojvoda od Kamberlenda je takođe zauzeo apartmane u Kuli Džejmsa V. Nedugo potom, prepoznat je potencijal palate kao turističke atrakcije, te je vojvoda od Hamiltona dozvolio gostima da uz određenu nadoknadu, u Kuli Džejmsa V vide apartmane Marije, kraljice Škotske.

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud © Ivana Dukčević

Palata Holirud
Područje opatije Holirud koje se proteže na čitav park, počev od XVI veka bilo je utočište za lokalne dužnike, koji su mogli da pobegnu od svojih poverilaca i od zatvora tako što će se ovde nastaniti, te je mala zajednica dužnika formirana zapadno od palate. Stanovnici parka, kolokvijalno poznati kao „opatski lordovi“, mogli su da svoje novo utočište napuste samo nedeljom, kada hapšenja nisu bila dozvoljena. Područje je kontrolisalo nekoliko policajaca i civilnih službenika (magistrati), koje je imenovao čuvar Holiruda. Ovi policajci danas čine ceremonijalnu stražu palate.
Područje parka palate (Holyrood Park) koji okružuje dvorac, proteže se do čuvene stene Arthur’s Seat, vrha davno ugašenog vulkana, na koji se nakon obilaska palate često upućuju turisti sa dobrom kondicijom i viškom slobodnog vremena, jer se do vrha stene stiže nakon dugog i velikog uspona.

Park Palate Holirud © Ivana Dukčević

Iz parka Palate Holirud, vidi se Arthur’s Hill, brdo odakle se pružaju panoramski pogledi na Edinburg © Ivana Dukčević
Pored ulaza u Palatu Holirud nalazi se zasebna Kraljeva galerija (King’s Gallery), zdanje koje je preuređeno i otvoreno 2002. godine, kada je dobilo novu namenu kao galerija umetničkih dela iz Kraljevske kolekcije. Tokom našeg boravka u palati, posetili smo izložbu kraljevskih portreta, među kojima su bili foto portreti članova kraljevske familije snimljeni kamerom sjajnog Jusufa Karša (Yousuf Karsh) i odlične Eni Libovic (Annie Leibovitz), kao i Sesila Bitona (Cecil Beaton). U okviru postavke bio je izložen i čuveni portret kraljice Elizabete II, rad Endija Vorhola. Ni u galeriji, fotografisanje nije dozvoljeno.

Palata Holirud – Kraljeva galerija (King’s Gallery) © Ivana Dukčević

Kraljeva galerija © Ivana Dukčević
Nakon obilaska palate, ušli smo u suvenirnicu koja većinom prodaje predmete vezane za britansku kraljevsku familiju, i to po prilično visokim cenama. Izlaskom iz suvenirnice, seli smo da popijemo kafu u bašti kafeterije u kojoj osim kafe možete popiti i neko osvežavajuće piće, kupiti kolače ili sendviče.

Suvenirnica palate Holirud, kopije kraljevskog porcelana © Ivana Dukčević

Suvenirnica palate Holirud © Ivana Dukčević

Suvenirnica palate Holirud © Ivana Dukčević

Suvenirnica palate Holirud – meni najzanimljiviji suvenir, karte sa likovima svih škotskih kraljeva koje mogu biti od koristi tokom putovanja Škotskom, kako bi se lakše naučilo njihovo porodično stablo i uporedilo sa onim u Engleskoj, radi boljeg razumevanja istorije čitave Velike Britanije © Ivana Dukčević

Suvenirnica palate Holirud © Ivana Dukčević

Kafeterija za posetioce palate © Royal Collection Enterprises Limited 2025 Royal Collection Trust, Peter Smith
Škotska Scotland Holyroodhouse, Škotska Scotland Holyroodhouse, Škotska Scotland Holyroodhouse, Škotska Scotland Holyroodhouse, Škotska Scotland Holyroodhouse, Škotska Scotland Holyroodhouse

