Santa Klara i Če Gevara
Kada se nakon završetka mandata i odlaska na Floridu, general Batista 1952. vratio na Kubu i odlučio da se ponovo kandiduje za predsednika, američki gangsteri na čelu s Lenskim stali su uz njega i uložili novac da ponovo pobedi na izborima. Tokom vladavine, Batista je dobio veliki novac od mafije, koji je završio u švajcarskim bankama. Međutim, Batista je ubrzo shvatio da više nije bio popularan, i bojao se da će na Kubi pobediti Ortodoksna partija, koja je obećala da će u zemlji krenuti u obračun sa kriminalom i mafijom. Mirnim državnim udarom, Batista je ponovo došao na vlast, i gangstera Lenskog u Havani proglasio ministrom za kockanje. Ponovnim dolaskom na vlast, polako se pretvorio u brutalnog diktatora, čija policija je vršila masovna hapšenja po ulicama i iz vozila u pokretu izbacivala mrtva tela njegovih političkih protivnika. Smatra se da je barem 2000 ljudi umrlo usled brutalnosti policije.
Santa Klara (Santa Clara) © Ivana Dukčević
Santa Klara © Ivana Dukčević
Santa Klara, školarci u uniformama i sa „pionirskim“ maramama © Ivana Dukčević
Santa Klara, predivna stara apoteka, u kojoj nema lekova © Ivana Dukčević
Santa Klara, statua Če Gevare ispred lokalnog sedišta Komunističke partije Kube © Ivana Dukčević
Santa Klara, lokalno sedište Komunističke partije Kube © Ivana Dukčević
Santa Klara, u nedostatku delova za sve, pa i za autobuse, prednji, vučni deo zamenjen je kamionskom kabinom © Ivana Dukčević
Uprkos čvrste ruke kojom je upravljao Batistin režim, zemljom je praktično vladala anarhija. Mladi advokat Fidel Kastro, odlučio je da podnese tužbu Vrhovnom sudu protiv neustavnog državnog udara Batiste, ali je slučaj odbačen. Shvativši da Batista može pasti samo putem oružane borbe, okupio je malu grupu revolucionara među kojima je bio i njegov brat Raul, i 26. jula 1953. doneo je odluku da napadnu tada drugu najveću vojnu kasarnu u zemlji, u Santijagu. Međutim, straža ih je odmah primetila i akcija je završena još jednim neuspehom za mladog Fidela, koji je uhapšen. Suđenje Kastru počelo je u novembru 1953, i on je, kao diplomirani pravnik, odlučio da se sam brani, održavši u sudnici jedan od najčuvenijih govora pod nazivom “Istorija će me opravdati” (La Historia me Absolvera). Osuđen je na 15 godina zatvora, dok su njegov brat Raul i ostali pobunjenici dobili kazne od 10 do 13 godina zatvora. Kastrov tadašnji tast bio je ministar u Batistinoj vladi, i njegovom intervencijom Kastro je spašen od smrtne kazne, a zatim je i pomilovan. Fidel izašao iz zatvora i sa nekoliko svojih saboraca otišao u Meksiko, odakle je objavio da planira revoluciju.
Bilbordi pored puta, s likom Fidela Kastra © Ivana Dukčević
Bilbordi pored puta, s likom Fidela Kastra – „Domovina ili smrt – pobedićemo!“ © Ivana Dukčević
Tačno dve godine posle napada na kasarnu, 26. jula 1955. Fidel Kastro je svom političkom pokretu nadenuo naziv “Pokret 26. jul”. U Meksiku, Fidel i Raul upoznali su argentinskog doktora Ernesta Gevaru. Kada su se upoznali, Raulu je bilo 23, Fidelu 28, a Čeu 27 godina. Nedavno je završio svoja putovanja Latinskom Amerikom. U Meksiku, od trgovca oružjem po povoljnoj ceni, Fidel i njegova grupa kupili su brod Grandma, i 25. novembra 1956, sa 82 ljudi na brodu i mnoštvom oružja, zaplovili ka Kubi. Prevozeći mnogo više tereta od dozvoljenog, i dodatno, ušavši u oluju s talasima koja je trajala skoro četiri dana, 1. decembra najzad su pristigli na krajnji jugoistok Kube. Batista je međutim, saznao za njihov dolazak, i pripremio im „doček“ sa avionima koji su bacali bombe i pešadijom s automatskim puškama. Više od 50 pobunika je ubijeno u borbi, ali je njih skoro 30 uspelo da se spasi, i da zaklon potraži u obližnjem gorju Sijera Maestra. U opštem metežu, verovalo se da je među poginulima i Fidel Kastro.
Havana, Fusterlandia – prikaz broda Grandma, kojim su braća Kastro, Če Gevara i ostali gerilci, stigli iz Meksika na Kubu © Ivana Dukčević
Vojni muzej u Havani – originalni brod Grandma, kojim su braća Kastro, Če Gevara i ostali gerilci, stigli iz Meksika na Kubu © Ivana Dukčević
Havana, Trg Revolucije – lik Če Gevare na zdanju Ministarstva unutrašnjih poslova
Santa Klara – knjige u suvenirnici Muzeja Če Gevare © Ivana Dukčević
Tokom putovanja Kubom, pristigli smo u uspavani gradić Santa Klaru, najrevolucionarniji grad u zemlji, mesto gde je 1958. izvedena prva uspešna gerilska akcija protiv kubanskog diktatora Batiste, predvođena mlađanim revolucionarima Ernestom Če Gevarom i Kamilom Sjefuegosom. Gerilci na čelu sa argentinskim doktorom Gevarom, na ovom mestu uspešno su izveli akciju napada na voz koji je prevozio oružje za vojsku diktatora Batiste. Na trgu pored pruge koja danas više nije u funkciji, videli smo dva originalna vagona ovog voza (sa izložbenom postavkom unutar njih), i bager koji je imao ulogu u gerilskoj akciji.
Ovaj gradić, danas je najpoznatiji po Mauzoleju i muzeju Če Gevare, na mestu gde su sahranjeni njegovi posmrtni ostaci. U muzeju koji je sastavni deo mauzoleja, nalaze se izloženi Čeovi lični dokumenti, predmeti i uniforme koje je koristio za vreme svog kratkog života. U muzeju smo videli odeću i sat koji je nosio, šah koji je često igrao, oružje i hemijsku olovku koje je koristio, diplome škole i Medicinskog fakulteta u Buenos Ajresu.
Pre nego što je postao revolucionar, Če Gevara je kao mlad doktor, u svojoj 24-toj i zatim u 25-toj godini, motorom, a zatim stopom, sa prijateljem proputovao čitavu Latinsku Ameriku, i o svojim iskustvima na višemesečnim putovanjima vodio dnevnike, koji su kasnije objavljeni u nekoliko knjiga. Putujući Latinskom Amerikom, od Argentine, preko Bolivije, Perua, Ekvadora, Venecuele, sve do Gvatemale, video je kako živi običan narod i bio duboko potrešen siromaštvom, što ga je privuklo ideji komunzma. Na putovanja je nosio fotoaparat, i često je putopise i fotografije prodavao lokalnim magazinima i novinama. Kada bi mu nakon nekoliko meseci putešestvija ponestalo novca, od honorara koji je dobijao za putopise, plaćao je putovanja. U Meksiku, pridružio se braći Kastro, rešen da život posveti revoluciji.
Santa Klara, Muzej i mauzolej Če Gevare
Santa Klara, spomenik Če Gevari ispred njegovog muzeja i mauzoleja © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej i mauzolej Če Gevare
Santa Klara, Muzej Če Gevare © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – argentinska lična karta © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – ocene u osnovnoj školi (III i IV razred), budućeg revolucionara © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – medicinski instrumenti koje je kao lekar koristio dok je pokret bio u ilegali, u gorju Sijera Maestra © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – njegov kačket © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – njegov sat © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – njegov rukopis © Ivana Dukčević
Nakon bega u džunglu gorja Sijera Maestra na istoku Kube, mala grupa predvođena braćom Kastro i Če Gevarom, živela je u kampu gde su uspostavili bolnicu i školu. Među onima koji su se još u Meksiku pridružili pokretu, bio je i Kubanac u egzilu, Kamilo Sjenfuegos (Camilo Cienfuegos), koji je uz Fidela i Čea postao jedan od istaknutih vođa pokreta. Broj gerilaca brojčano je rastao, ali hrane nije bilo dovoljno, i vrlo često dešavalo se da nisu jeli svakog dana. Krajem februara 1957, na naslovnoj strani Njujork tajmsa osvanula je fotografija Fidela Kastra, koja je svetu, i Batisti, objavila da je živ.
Če Gevara je u kampu u džungli uspeo da napravi radio stanicu Radio Rebelde, koju je krenulo da sluša sve više Kubanaca, onih koji su bili protiv Batiste. Vremenom, na osnovu vesti koje su stizale, Batistu su obični Amerikanci počeli da gledaju kao negativca, a Fidela kao kubanskog Robina Huda, zbog čega je 1958. američki kongres doneo odluku da prestane da podržava Batistu i prekinuo dostavu oružja Kubi. Leta 1958, kada je Fidel smatrao da je pokret u gorju dovoljno ojačao, podelio je gerilce u dve grupe, i izdao naredbu za pokret u borbu protiv Batistinih vojnika. Iako Fidelova grupa u kojoj je bio i njegov brat Raul, nije postigla uspeh u borbi protiv Batistine vojske, Fidel je naredio da se na šumskom radiju objavi da su pobedili – i to je učinio nekoliko puta nakon poraza, te je nakon veštog marketinškog trika, po čemu je Fidel bio poznat, narod počeo da im veruje i da ih sve više podržava. Druga grupa gerilaca koju su predvodili Gevara i Sjenfuegos, krenula je ka na dug put ka prestonici i stigavši do središta Kube, kod grada Santa Klara pokrenuli su prvu uspešnu akciju zaustavljanja voza punog oružja za Batistinu vojsku.
Santa Klara – Mauzolej Če Gevare, gde je sahranjen sa još nekoliko saboraca © Ivana Dukčević
Santa Klara, originalni vagon voza pun oružja za Batistinu vojsku, koji su 1958. zaustavili Če Gevara i Kamilo SJenfuegos, u prvoj uspešnoj akciji protiv diktature Batiste © Ivana Dukčević
Santa Klara, unutar originalnog vagona voza iz 1958. godine © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – Čeov telefon za komunikaciju, i mamuze © Ivana Dukčević
Santa Klara, Muzej Če Gevare – šumska, gerilska radio stanica koju je Če napravio za vreme boravka u šumi gorja SIjera Maestra © Ivana Dukčević
Shvativši da gubi političku moć, Amerikanci su Batistu naterali ga da abdicira. Okružen najbližim saradnicima, i sa 300 miliona dolara u kešu (današnje protivvrednosti od oko 3,2 milijarde dolara), 31. decembra 1958. Batista je pobegao avionom u Dominikansku Republiku, gde ga je dočekao tadašnji lokalni diktator. Za Batistom, Kubu su krenuli da napuštaju bogati Amerikanci, vlasnici kazina, i imućni kubanski veleposednici. Kada je Fidel iz Santjaga stigao u Havanu, 3. januara uveče, pred oko 400.000 ljudi održao je čuveni govor, kada mu je na rame sletela bela golubica, što su mnogi Kubanci doživeli kao znak s neba. Kasnije se uspostavilo da je u pitanju bio još jedan vešt marketinški trik, jer se na snimku videlo da je iza Fidela stajao uzgajivač golubova koji je ptice navodio da polete ka njemu. Tokom govora, u jednom momentu Kastro se okrenuo ka Sjenfuegosu koji je stajao pored njega, i upitao ga: “Dobro mi ide?”, a ovaj mu je odgovorio: “Kao i uvek” („Vas bien, Fidel„). Te reči ostale su zabeležene pored lika Sjenfuegosa na Trgu Revolucije, u Havani.
Havana, Trg Revolucije – lik SJenfuegosa i tekst njegovog odgovora Kastru, za vreme Fidelove besede
Kuba Santa Clara Če Gevara, Kuba Santa Clara Če Gevara, Kuba Santa Clara Če Gevara, Kuba Santa Clara Če Gevara