Ostrvo Gozo
Għawdex
U zavisnosti od toga koliko vremena imate na raspolaganju, i do koje mere želite da istražite Gozo (ili Goco), za obilazak će biti potrebno da izvojite jedan dan (izlet iz Valete), ili dva dana, sa jednim noćenjem. Ostrvsku državicu na krajnjem jugu Evrope, smeštenu u sred Sredozemnog mora – gotovo na pola puta izmedju Sicilije i Tunisa, čini sedam ostrva, od kojih su dva naseljena – Malta i Gozo, dok je Komino (Comino) koje se nalazi između njih i bliže Gozu, poznato po plažama, vodenim sportovima i luksuznom hotelskom kompleksu, i posećeno tokom dnevnih izleta. Ostala četiri ostrva su zanemarljivo mala, a neka su tek hridi koje izviru iz mora. Zbog položaja u središtu Mediterana, oko 90 kilometara južno od Italije, i 280 kilometara severoistočno od afričkog kontinenta, istorijski gledano, Malta predstavlja jednu od najzanimljivijih kulturoloških fuzija, na svetu. Izgled Maltežana, arhitektura, podneblje, ali i malteški jezik, najbolji su dokaz specifičnosti Malte.
Gozo, luka Mġarr © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija (Rabat), Crkva Uspenja unutar Citadele © Ivana Dukčević
Gozo © Ivana Dukčević
Gozo, prestonica Viktorija (Rabat), Crkva Sv. Đorđa © Ivana Dukčević
Gozo © Ivana Dukčević
Gozo © Ivana Dukčević
Gozo © Ivana Dukčević
Gozo, kako se izrađuje malteška čipka © Ivana Dukčević
GOZO – mesta na listi posete:
1) glavni grad Victoria (Viktorija) ili Rabat;
2) Ġgantija temples (čita se: Đgantija – UNESCO) kod mesta Xagħra (čita se: Šagra – g je progutano);
3) crkva Ta’ Pinu Basilica;
4) gradić Marsalforn – plaža i Marsalforn salt pans;
Gozo, Viktorija (Rabat), pogled sa Citadele © Ivana Dukčević
Victoria ili Rabat
Nešto više od dvadeset minuta vožnje strmom uzbrdicom od luke Mġarr u autobusu 301 prepunom turista, stigli smo na poslednju stanicu – okretnicu ostrvskih autobusa u ostrvskoj prestonici Viktoriji (Rabat). Odatle, krenuli smo pešice ka centralnom Trgu nezavisnosti (Independance square), u srcu starog dela grada. Na prelepom trgu sa drvoredom, okruženog starim zdanjima, centralno mesto zauzimaju dve značajne zgrade – zdanje Pošte i polukružna Gradska kuća. Između njih, na dugačkom platou poređani su stolovi i stolice kafea, dok su u sporednim uličicama na tezgama lokalnog bazara prodaju odeća i suveniri.
Gozo, Viktorija – Trg nezavisnosti © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Trg nezavisnosti © Ivana Dukčević
Sa trga, strma ulica vodi pravo do velike, gradske tvrđave (Citadella), koja je nekada bila grad u gradu, okružena visokim, odbrambenim zidinama. CItadela Viktorije, obavezna je stanica u poseti ostrvu. Sa vrha tvrđave, pogled puca na obe strane obalei čitavu prestonicu, kao na dlanu. Unutar tvrđave, prolaskom kroz monumentalnu, lučnu kamenu kapiju, stepenište vodi do Katedrale Uspenja (Cathedral of the Assumption) s početka XVIII veka, koja je podignuta na ostacima antičkog, rimskog hrama. Uzanim ulicama tvrđave, stigli smo do ulaza u jedan od autentičnih gradskih muzeja – Gran Castello Historic House, nekadašnje kuće imućne malteške aristokratije iz XVI veka, koja je renovirana i gde mogu da se vide predmeti i nameštaj koji su nekada davno bili deo života stanovništva Goza (krevet i kredenci, kuhinja i kuhinjski nameštaj, sito za kukuruz, vage za merenje, itd). U tvrđavi, unutar starih kamenih kuća nalazi se i Stari zatvor (Old Prison), Prirodnjački muzej nauke (Natural Science Museum), Arheološki muzej Goza (Gozo Museum of Archaeology), osmatračnice, i ostaci zidina starije tvrđave.
Gozo, Viktorija – od Trga nezavisnosti, ka Citadeli © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Crkva Uspenja © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Gran Castello Historic House © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Gran Castello Historic House © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Gran Castello Historic House © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Gran Castello Historic House © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, Gran Castello Historic House © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela © Ivana Dukčević
Gozo, Viktorija – Citadela, staklo nalik Murano staklu Venecije, jedan je od suvenira Malte © Ivana Dukčević
U povratku s tvrđave na plato Trga Nezavisnosti, skrenuvši desno stigli smo do Crkve Svete Savine (Santa Savina Church), dok se sa suprotne strane nalazi centralna prestonička bogomolja Svetog Đorđa (St. George’s Basilica). Iako nismo očekivali, ostrvo Gozo – naročito prestonica Viktorija (Rabat), prepuna je stranih, uglavnom pristiglih turista na jednodnevnim izletima s Malte.
Ġgantija temples
Sa iste autobuske stanice gde smo stigli iz luke, autobusom 307 (kreće na svakih pola sata) krenuli smo ka jednom od šest neolitskih arheoloških nalazišta Malte, koje je zaštitio UNESCO. Podignuti su u periodu između 3600. i 3300. godine pre nove ere, i danas se smatraju nekim od najznačajnihih hramova neolita, na svetu. Unutar ovih hramova, otkriven je neverovatan broj ženskih figurina od terakote, koje su izrađivane jer se verovalo da njihovo prisustvo obezbeđuje plodnost. Ulaskom u nalazište, prvo smo posetili muzej gde su izložene figurine i drugi predmeti sa nalazišta, a zatim izašli pravo na put koji je nizbrdicom brežuljka vodio ka kompleksu dva hrama.Hramovi Ggantije, drugi su najstariji ljudski hramovi na svetu. Od njih su stariji samo hramovi Göbeklitepe na jugoistoku današnje Turske, zvanično najstariji hramovi na svetu.
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, muzej Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, muzej Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, muzej Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, muzej Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples – dolmen © Ivana Dukčević
Gozo, muzej Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Gozo, dolmeni u hramu Ġgantija © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Najčuveniji od svih na Malti je neolitski podzemni hram Ħal-Saflieni Hypogeum u gradiću Paoli – jedini podzemni praistorijski hram na svetu, sa hodnicima, prostorijama i pasažima, uklesanim u steni, na tri nivoa (gornji nivo: 3600 – 3300. godine p. n. e, srednji nivo: 3300 – 3000 p. n. e, i donji nivo: 3150 – 2500. p. n. e). Najdublja prostorija hrama nalazi se 10,6 m ispod nivoa zemlje. U Paoli se nalazi i hram Tarxien Temples, (Triq It Tempji), takođe iz perioda praistorije.
Kao i Malta, Gozo je valovito ostrvo bez drveća, sa često požutelim poljima ograđenim velikim kamenjem ili isto toliko velikim kaktusima koji čine među. Sa platoa kod neolitskih hramova, pogled puca na dva grada, na dve suprotne strane, koji su podignuti na vrhu brežuljaka, od okerastog, krečnjačkog kamena, i u čijem se središtu, na najvišem delu brdašca jasno vidi kupola centralne crkve i zvonik. Tipični pejzaži Malte, ponavljaju se između svakog manjeg mesta i pre ulaska u sledeće koje mu je nalik.
Gozo, Ġgantija temples © Ivana Dukčević
Ġgantija temples – mapa neolitskih ostataka na Gozu © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples – ne berite cveće! © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples – igra leptira © Ivana Dukčević
Gozo, Ġgantija temples – igra leptira © Ivana Dukčević
Marsalforn
Iako se nalazi na savršenom mestu, južno od Sicilije, istočno od Tunisa – u središtu Mediterana, Malta nije poznata kao mesto klasičnog letnjeg odmora koji se provodi na plaži. Iako plaže postoje, nisu ni nalik onim u Tunisu, Grčkoj ili Turskoj. Obala Malte i Goza neretko se završava liticom, te su stenovite plaže češće od onih na koje smo navikli. U nekim mestima na Gozu, kao što je Marsalforn, u centru gradića nalaze se šljunkovite plaže. Iako ni izbliza nisu poželjne za višednevno letovanje, čine savršeno mesto za pauzu za kratko kupanje, tokom posete ostrvu. Na obali mora u predgrađu ovog gradića, nalaze se bazeni Marsalforn salt pans, gde se iz morske vode izdvaja so.
Poslednja na listi posete Gozu je Ta’ Pinu Basilica, crkva u sred nedođije malteških pejzaža, podignuta u vreme kada su na ostrvo dolazili osuđenici i prognani, kako bi imali priliku da mole sa oproštaj i time eventualno steknu kartu za Raj.
Gozo, Marsalforn © Ivana Dukčević
Gozo, Marsalforn © Ivana Dukčević
Gozo, Marsalforn © Ivana Dukčević
Gozo, Marsalforn © Ivana Dukčević
KAKO STIĆI
Sa beogradskog aerodroma Nikola Tesla, direktne letove za Maltu (Valetu) imaju Air Srbija i mađarski low-cost WIzzAir. Ukoliko se kupi online, dva do tri meseca ranije, povratna karta do Malte (samo sa ručnim prtljagom: 40 x 30 x 20 cm) preko kompanije WIzzAir može da košta samo 30 evra. Cene povratnog leta Air Srbijom su nešto više, ali su njihove dimenzije ručnog prtljaga veoma solidne (manji kofer, dimenzija 55 x 40 x 23 cm).
Malta, međunarodni aerodrom © Ivana Dukčević
KAKO SE KRETATI MALTOM
Sa autobuske stanice izvan zidina starog dela Valete, stiže se do svih destinacija na ostrvu vožnjom solidnim malteškim autobusima, koji saobraćaju uzduž i popreko ostrva Malte, i Goza. Centralna autobuska stanica u Valeti, nalazi se na ulazu u stari deo grada, i sastoji iz tri terminala (A, B i C). Problem predstavlja satnica autobusa, koji najčešće kreću na savkih pola sata ili sat vremena, što odgovara lokalcima, ali ne i turistima. Takođe, linije su najčešće određene tako da ne idu najbržim putem do krajnje destinacije, već obilaze mesta i mestašca zbog potreba stanovništva, tako da se ponekad do željene, krajnje destinacije putuje sat vremena, i duže.
Na aerodromu, mogu da se kupe magnetne autobuske kartice (kao BusPlus), koje se očitavaju prilkom svakog ulaska u autobus (uvek na prednja vrata, kod vozača). Po ceni od 21 evra za 7 dana za bezgranično korištenje autobuskih linija na Malti i na Gozu, ova kartica se višestruko isplati i velika većina turista je kupuje.
Gozo © Ivana Dukčević
KAKO STIĆI SA MALTE, NA GOZO
Po ceni od 33 evra za magnetnu karticu koja važi 7 dana, osim autobusa dobićete i jednu povratnu kartu super-brzim hidreogliserom Fast ferry Valletta-Gozo (45 min) iz luke Grand Harbour u Valeti, do ostrva Gozo (luka Mggar). Ukoliko Gozo posećujete vikendom, prvi brod polazi tek u 10 h, a povratak je već oko 17.30 h, te razmilsite o eventualnom povratku trajektom.
Trajekti između Malte, iz mesta Ćirkeve (Ćirkewwa) na krajnjem severu, polaze ka ostrvo Gozo (i vraćaju se) tokom čitavog dana i noći – na svakih 15 min-30-min-60 min (u zavisnosti od doba dana/noći).
41, 42 – od Valete do Ćirkeve (Ćirkewwa) na krajnjem severu Malte, odakle trajekti na svakih 15 min-30-min-60 min, polaze za ostrvo;
Autobusi – ostrvo Gozo:
301, 323, 303 – od glavne luke Mġarr do prestonice Viktorije (Rabat)
307 – od Viktorije (Rabata) do arheološkog nalazišta Ġgantija temples
310 – Viktorija (Rabat) – gradić Marsalforn
322 – Luka Mggar – Ġgantija temples – gradić Marsalforn, i obratno
(pre putovanja, proverite red vožnje i brojeve autobusa, na zvaničnoj stranici Malta Public Transport)
Gozo, luka Mgarr – red vožnje super-brzog katamarana između Valete i Goza © Ivana Dukčević
VREME ZA POSETU MALTI
Malta se nalazi južno od Sicilije i istočno od Tunisa. Iz ovog razloga, turistička sezona koja podrazumeva kupanje u moru, traje od maja do kraja oktobra, a ponekad i duže. Tokom našeg boravka na Malti krajem oktobra, u moru smo se kupali svakodnevno. Prosečna dnevna temperatura vazduha u oktobru je oko 24 do 30 stepeni, i tokom noći se spusti na 18 do 20 stepeni. Leta su vrela i vlažnost je prilično visoka. Za razliku od dugačkih, peskovitih i šljunkovitih plaža Grčke, Tunisa ili Turske, malteške plaže su stenovite, osim u centru ponekih gradića gde su pretežno uređene. Malta ne važi za klasičnu letnju destinaciju, gde se odmor sastoji iz celodnevnog ležanja na plaži. Malta je savršen spoj aktivnog odmora – posete gradu, provod, obilazak muzeja/nalazišta i osveženje u moru na usputnim plažama.
Malta Gozo, Malta Gozo,Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo, Malta Gozo