El cóndor pasa
.
Kanjon Kolka
i
Vidikovac vulkana
Iste noći kada smo doživeli zemljotres u Arekipi, u tri sata ujutro, pustim ulicama Arekipe krenuli smo kombijem nazad u Ande, u smeru odakle smo dva dana ranije došli. Nakon tri sata uspona, dospeli smo na visinu od 4885 metara, na plato nalik mesečevom pejzažu s razbacanim kamenjem, gde šiba ledeni vetar i na samo kratko zastaju oni najuporniji. S vidikovca vulkana (Mirador de Volcanos), vidi se osam čuvenih vulkana Perua: Mismi, Ampato (Nevado Ampato), Chachani, Misti, Ubinas, Sabancaya, Hualca Hualca, i Pichu Pichu, od kojih je većina još uvek aktivna. Nakon pogleda da peruanske vulkane, nadmorske visine između 4200 i 6500 metara, spustili smo se do početka četvrtog najdubljeg kanjona na svetu, kanjona Kolka (Colca Canyon), gde smo posmatrali jutarnji let andskih kondora, ispevan u čuvenoj ariji El condor pasa.
Tekst i fotografije, deo su nove knjige u pripremi, i zaštićeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija, bez dozvole autora.
OVDE pogledajte video naše posete vuklanima Perua i kanjonu Kolka
Vulkan Misti (5822 m) © Ivana Dukčević
Vidikovac vulkana na kojima je pronađen najveći broj tela žrtvovane dece i tinejdžera drevnih Inka © Ivana Dukčević
Vulkan Čačani (Chachani, 6057 m) © Ivana Dukčević
Vulkan Ubinas (4270 m) © Ivana Dukčević
Vulkan Sabankaja (5980 m), iz čijeg grotla bez prestanka izlazi dim. Za vreme erupcije ovog vulkana 1995, na susednom vulkanu Nevado Ampato, arheolozi su žurili da što pre siđu u podnožje, noseći tek otkriveno telo Inka devojčice “Huanite” © Ivana Dukčević
Vulkan Ampato (6288 m), na čijem je vrhu 1995. godine američki antropolog austrijskog porekla, Johan Reinhard, u saradnji sa National Geographic, pronašao prvo telo žrtvovane Inka devojčice, „Huanite“. Danas se „mumija“ nalazi u muzeju, u Arekipi © Ivana Dukčević
Vulkan Hualka Hualka (6025 m) © Ivana Dukčević
Vulkan Misti (5822 m) © Ivana Dukčević
Vidikovac vulkana, na 4885 m nadmorske visine (na platou je u julu bilo 0 stepeni, uz hladan vetar)
Vulkan Sabankaja (5980 m), iz čijeg grotla skoro sve vreme izlazi dim, iako iz daljine izgleda kao nacrtan beli oblak © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – iza vulkana Mismi (na slici), pre nekoliko godina, naučnici iz National Geographic Society pronašli su najudaljeniju pritoku koja čini izvor reke Amazon © Ivana Dukčević
Vulkan Sabankaja © Ivana Dukčević
u saradnji sa
.
www.mangatrip.rs
S nadmorske visine od skoro 5000 metara, nakon petnaest minuta, uzanom planinskom magistralom spustili smo se na ispod 3500, u selo Maka (Maca) © Ivana Dukčević
Selo Maka, umiljata alpaka © Ivana Dukčević
Termalni bazeni Baños Chacapi, na termalnim izvorima vulkanskog porekla, između Kanjona Kolka i Vidikovca vulkana © Ivana Dukčević
Termalni bazeni Baños Chacapi na otvorenom, u kojima mnoštvo turista na spoljnih 10 stepeni, uživa u čarima vrele, vulkanske banje © Ivana Dukčević
Na početku Kanjona Kolka © Ivana Dukčević
Polja krompira na 3500 metara © Ivana Dukčević
Osim lova, stanovništvo se bavi stočarstvom (ovce, lame), i poljoprivredom (krompir, kukuruz i kinoa) koristeći poljoprivredne terase na obronku kanjona, od kojih neke potiču iz III veka – barem hiljadu godina pre dolaska Inka (iza se vidi vulkan, gde izvire Amazon) © Ivana Dukčević
U selu Maka © Ivana Dukčević
Na početku Kanjona Kolka – poljoprivredne terase u Andima © Ivana Dukčević
Na početku Kanjona Kolka – poljoprivredne terase koje su koristili narodi Anda, i pre Inka
Vikunje – životinje iz porodice kamila (kao lame i alpake), koje nisu pripitomljene © Ivana Dukčević
Vikunje © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – „čarobna destinacija“ širom sveta, poznat je po jutarnjem posmatranju leta andskih kondora © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka dužine oko 70 kilometara, i prosečne dubine od 2 kilometra, na nadmorskoj visini od 3270 metara, četvrti je najdublji kanjon na svetu (u Peruu se nalazi i treći najdublji kanjon na svetu, Cotahuasi) © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – sa desne strane vidi se prašina, koja se još nije slegla od zemljotresa koji se desio prethodne noći © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – iako na ovoj visini nema drveća, floru u kanjonu čine žbunovi sa zanimljivim cvećem, i oko 30 različitih vrsta velikih kaktusa © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka i reka u dnu (u desnom, gornjem uglu) © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – kondor lovi tako što u naletu, žrtvu snažno gurne s litice u provaliju, i tek posle četiri dana dođe po svoj ulov (kondor je lešinar). Iz ovog razloga, meštani sela u Andima uče malu decu da ni slučajno ne hodaju blizu litice.
Kanjon Kolka, spomenik andskom kondoru – kondori nisu najveće ptice letačice na svetu i prema rasponu krila nalazi tek na sedmom mestu na listi najvećih, ali su letačke sposobnosti i brzina kondora (100 km/h), neprevaziđeni © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – jedan od nekoliko vidikovaca odakle se posmatraju kondori © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – Cruz del Condor, jedan od nekoliko vidikovaca odakle se posmatraju kondori © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – el condor pasa! Andski kondori (od kečua: “kuntur“, lat. Vultur gryphus), spadaju u grupu lešinara i žive prosečno između 50 i 65 godina. Monogamni su dok odgajaju zajedničkog mladunca © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – el condor pasa! U sedmoj godini života, mladi kondor dostiže punu veličinu (14 kg) i zrelost, i napušta roditeljsko gnezdo. Tada se roditelji razdvajaju i traže novog partnera za novo potomstvo © Ivana Dukčević
Kanjon Kolka – el condor pasa! Na vrhu kanjona visine oko tri i po kilometra, na strmim liticama kondori svijaju svoja gnezda. Oko 9 sati ujutro, kada su vazdušne struje najpovoljnije, počinju svoj let i potragu za plenom. U ovo doba dana, andski kondor prilikom leta uopšte ne pravi zamahe krilima, već levitira koristeći vazdušne struje © Ivana Dukčević
Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon, Peru Colca Canyon