GRČKA – Atina – Muzej Akropolja

GRČKA – Atina – Muzej Akropolja

 

 

.
.
.

 

 

.

Muzej Akropolja
Μουσείο Ακρόπολης

 

.

Priča o „Elginovom mermeru“

 

.

.
.
.
Kada je krajem XVIII veka, britanski ambasador pri Osmanskom carstvu, Tomas Brus (Thomas Bruce) alias Lord Elgin ili Sedmi Lord od Elgina (7th Earl of Elgin), od tadašnjih atinskih vlasti – Osmanlija, zatražio dozvolu da s Akropolja pokupi razbacane delove stubova i statue, i usput iseče nekoliko reljefnih dekoracija s Partenona, niko nije slutio da će nekoliko godina nakon toga, zbog brakorazvodne parnice tokom koje je zbog visokih taksi umalo bankrotirao, svoju zbirku po ceni nižoj od očekivane, prodati novoosnovanom Britanskom muzeju u Londonu
.
.
.
.

 

 

 

 

Tekst i fotografije deo su publikovane knjige „Umetnost putovanja 2“ (ISBN 978-86-82136-01-9) u izdanju Media Sfere, i zaštićeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta i fotografija, bez dozvole autora (Ivana Dukčević) i izdavača (Media Sfera: Gordana Radisavljević-Jočić).

 

 

 

 

 

 

 

Muzej Akropolja, originalne karijatide © Ivana Dukčević

 

 

 

Novi Muzej Akropolja © Ivana Dukčević

 

 

 



I danas traje tihi rat između britanskih i grčkih vlasti, gde prvi tvrde da su artefakte u muzeju svojevremeno kupili i pošteno platili, a potonji pokušavaju da u svoju zemlju vrate oteto kulturno blago. U tome im u pomaže i Amal Kluni, poznata advokatica za ljudska prava britansko-libanskog porekla, i supruga još čuvenijeg glumca Džordža Klunija (George Clooney).

.

Zbirka u Britanskom muzeju i danas nosi popularni naziv „Elginov mermer“ (Elgin Marbles), iako je Grci ne zovu ovim imenom jer time pogrešno odražava pripadnost antičkog blaga. Godinama, glavni britanski adut protiv vraćanja „Elginovog mermera“ odnosio se na to da je stari Akropoljski muzej mali i bez dovoljno uslova za držanje takvog istorijskog blaga (do 2009, nalazio se u suterenu, na vrhu Akropolja). Iz ovog razloga, u Atini  je 2009. podignuto novo, moderno zdanje u staklu, tik uz Akropolj, novi Muzej Akropolja

.

.

.

.

Pogled sa najvišeg sprata u Muzeju Akropolja, na Akropolj i Partenon © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja, statua kore – arhajske ženske figure, na kojoj se vide ostaci boje © Ivana Dukčević

.

.

.

.

.

Potpuno u staklu, s velikim izložbenim prostorom na tri nivoa, na poslednjem spratu muzeja koji je iskošen u odnosu na ostatak zdanja postavljen je originalan Partenonski friz, tj. nešto više od njegove jedne trećine. Preostali delovi ostavljeni su prazni, kao svojevrsno obaveštenje posetiocima, o tome da se nešto manje od dve trećine friza i dalje se nalazi u Britanskom muzeju. Osim partenonskog friza, u Muzeju Akropolja mogu da se vide različite statue – arhajske kore i kurosi (neke sa ostatkom boje, jer su sve statue stare Grčke bile obojene), ostaci grnčarije, nakit i drugi upotrebni predmeti koji su pronađeni na Akropolju i u neposrednoj okolini.

.

Osim Partenona, pola veka mlađi jonski hram Erehtejon na Akropolju, nadaleko je čuven po stubovima u obliku ženskih figura – „karijatidama“. Prema zvaničnoj verziji, reč „karijatida“ potiče od mladih žena iz mesta Karijes (Karyes) u Lakoniji, koje su igrale u čast boginje Artemide. Međutim, jedna stara i istorijski nepotvrđena priča koja podseća na antičku telenovelu, sugeriše da naziv ovih statua u obličju stubova ima mnogo romantičnije poreklo. Kada su tokom osvajanja Male Azije (današnja Turska) antički Grci dospeli do državice Karije, iz osvojene zemlje u Atinu nisu poneli samo blaga koja su im kao osvajačima pripala. Zajedno sa njima, u Atinu su stizale i mlade žene iz Karije, za Grke onog vremena najlepše žene na svetu, kojima su se ženili. Karija se nalazila na mestu gde se danas prostire poluostrvo sa većim gradom Milasom, i gde je u Bodrumu, nekadašnjem Halikarnasu, nastao prvi velelepni mauzolej na svetu, na listi Sedam svetskih čuda antike. Jedna od legendi pripoveda da su se Karijatiđanke dovedene u Atinu zavetovale da Grcima neće rađati decu, jer bi se muški potomci – kao budući Grci, jednog dana mogli boriti protiv Karije. Njihova neprolazna lepota navodno je ovekovečena na Akropolju gde je jonski hram Erehtejon iz V veka pre nove ere ukrašen sa prvih šest „karijatida“, stubova u ženskom obličju, ikada. I danas, širom sveta ovakvi stubovi nose isti naziv, na svim jezicima sveta – Meštrovićeva kolonada karijatida na ulazu u Narodni muzej u Beogradu, ili one u okviru Spomenika neznanom junaku na Avali.

 

Na prvom nivou muzeja, božanstveno osvetljene, na postamentu stoje originalne karijatide s akropoljskog hrama Erehtejon – njih pet (od ukupno šest), jer se jedna još uvek nalazi u Britanskom muzeju. U Grčkoj kažu da usamljena Karijatiđanka u mermernom obličju tokom noći plače za svojim drugaricama. 

.

.

.

.

.

Muzej Akropolja © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja, originalne karijatide – njih 5, dok je šesta još uvek u Britanskom muzeju, u Londonu © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja, karijatide – antički Grci smatrali su žene iz Karije, iz Male Azije (Karijatiđanke), najlepšim na svetu © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja – friz iz arhajskog perioda, jedan vek pre nego što je današnji Partenon podignut © Ivana Dukčević

 

.

.

 

.

Na drugom spratu muzeja nalazi se kafeterija, koja osim untrašnjeg dela ima stolove i na spoljnoj terasi. Na istom nivou je i jedna od dve suvenirnice (druga, veća i bolje opremljena je u prizemlju).

Osim na primer Rima i Istanbula, i Atina spada u jednu od evropskih metropola u kojoj su tokom nekoliko milenijuma živele različite civilizacije i po svom nestajanju ostavile trag. Prilikom postavljanja temelja za novi muzej, kao i u navedenim gradovima veliki problem predstavljali su arheološki ostaci koji su otkriveni, u ovom slučaju iz starorimskog perioda. Arhitektonskim rešenjem muzeja, plato ispred ulaza pokriven je i popločan staklom kako bi posetioci mogli da ih vide.

.

.

.

Muzej Akropolja, kafeterija na spoljnoj terasi, početkom februara © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja, podmetači u kafeteriji sa tlocrtom Partenona © Ivana Dukčević

 

 

 

 

Muzej Akropolja, ostaci iz rimskog perioda pronađeni prilikom iskopavanja temelja © Ivana Dukčević

 

 

 

Muzej Akropolja, ostaci iz rimskog perioda pronađeni prilikom iskopavanja temelja © Ivana Dukčević

 

 

.

.

.

 

Atina Muzej Akropolja, Atina Muzej Akropolja, Atina Muzej Akropolja, Atina Muzej Akropolja
error: Zabranjeno kopiranje članaka i preuzimanje slika.