.
.
.
.
Dvorac Himeđi (Himeji-jō)
.
Na času istorije sa Kurosavom
.
.
.
.
Jedno od mesta koje turisti u Japanu posećuju su srednjovekovni dvorci šoguna. Iako ih je nekada bilo mnogo više, danas je u Zemlji izlazećeg sunca moguće posetiti dvanaest originalnih, koji su očuvani, i još nekoliko onih koji su porušeni i rekonstruisani. Među nekoliko najznačajnih i najočuvanijih dvoraca srednjovekovnih klanova, spadaju utvrđenja u Matsumotu (Japanski Alpi), Kumamotu (ostrvo Fukuoka), i u mestu Himeđi. Osim dvorca u Osaki (koji je potpuno porušen i ponovo podignut – nije originalan), i dvorac Himeđi je turistički najposećeniji, jer se oba nalaze na uobičajenim turističkim rutama. Dvorac Himeđi, nalazi se u istoimenom gradiću, na liniji šinkansen vozova između Osake i Hirošime, i jedno je od prvih mesta u Japanu koje je UNESCO stavio na listu svetske kulturne baštine.
.
.
.
.
![]() |
Pogled na gradić Himeđi, s vrha najočuvanijeg srednjovekovnog dvorca Japana, mesta gde je Akira Kurosava snimio filmove „Ran“ i „Kagemusha“ © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi (Himeji-jo) © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
Tekst i fotografije deo su publikovane knjige „Umetnost putovanja“ (ISBN 978-86-7963-499-3) u izdanju Samizdata B92, i zaštićeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, i fotografija, bez dozvole autora (Ivana Dukčević) i izdavačke kuće (za Samizdat B92 – Veran Matić).
.
.
.
.
![]() |
„Police“ za katane (japanske mačeve) unutar Dvorca Himeđi, na nivou dvorca gde su bili smešteni samuraji, garda šoguna © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Gejša 💕 Samuraj, fotografija za turiste ispred zamka © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
UMETNOST PUTOVANJA zahvaljuje se: kompaniji Japan Experience (sa sedištem u Londonu) najvećem svetskom sajtu o putovanju u Japan, Japan Rail (Japanskim železnicama), Nishimuraya Honkan iz Kinosaki Onsena (jednom od TOP 10 japanskih onsena), kompaniji Voyagin – vodećem turističkom sajtu za putovanje na Daleki istok, koji su marketinški pomogli 17-dnevno, istraživačko putovanje Japanom.
.
.
.
.
.
.
Godine 1993, Dvorac Himeđi dospeo je na listu Uneskove svetske kulturne baštine. Nakon skoro pet godina posla, 2015. godine je kompletno renoviran i danas je posećenost više nego očekivana – oko 3 miliona turista godišnje. Ukoliko zamak posećujete nedeljom, u određeno doba dana imaćete priliku da probate samurajski kostim, oklop, kacigu i oružje, i tako odeveni prošetate baštom oko zamka (stranica s listom svih japanskih srednjovekovnih tvrđava i detaljnim informacijama o istim).
.
Dvorac Himeđi poslužio je kao scenografija jednom od filmova iz serijala o Džejms Bondu („You only live twice“, 1967) i u dva legendarna istorijska filma najčuvenijeg japanskog režisera Akire Kurosave (Akira Kurosawa) – „Ran“ i „Kagemusha„. Interesantno je da je Kurosava bio potomak loze šoguna koji su izgubili vlast kada je nakon 1000 godina, Japanom ponovo zavladala carska dinastija i ujedinila zemlju.
![]() |
Dvorac Himeđi (desno: otvori u obliku trougla – puškarnice) © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi, plan © Ivana Dukčević |
.
.
Dvorac Himeđi (Himeji-jo, čita se Himeđi-đo: „đo“ je japanski sufiks koji označava dvorac / svakodnevno, 9 – 17 h, ¥ 600, za Observation platform još ¥ 200 / pri ulasku u unutrašnje prostorije dvorca, morate izuti obuću i nositi je u kesi, sa sobom), nalazi se na velikom brežuljku u sred istoimenog gradića, u zapadnom delu ostrva Honšu i sastavljen je iz čak 83 zgrade i pomoćnih prostorija: kapija, ostava, hodnika, oružarnica (samo je japanska bašta novijeg datuma, iz 1992). Jedan je od 12 preostalih originalnih, i ujedno najveći i najočuvaniji šogunski dvorac Japana, podignut 1333. godine kao mesto odakle je vladao lokalni vlastelin Akamatsu Norimura.
.
Dvorac podignut od drveta i kamena, poznat je po delimično zaobljenim krovovima u nekoliko nivoa, i arhitektonskim delovima pre svega namenjenim odbrani (otvori za bacanje kamenja, vrele vode, itd). Unutar „dvorca belog ždrala“ (Shirasagi-jo), kako su ga još nazivali zbog izrazito bele boje spoljnih zidova, ali i van njega, izložena su obeležja porodičnih grbova kao potvrda o tome da je Himeđi tokom vekova pripadao različitim, uticajnim feudalnim gospodarima.
.
Godine 1580, čuveni vlastelin i suvereni vladar ovih prostora Tojotomi Hidejoši (Toyotomi Hideyoshi), preuzeo je dvorac Himeđi i obnovio ga, pridodavši kompleksu glavnu zgradu od tri sprata. Dve decenije kasnije, nakon Bitke kod Sekigahare, njegov najveći rival u istoriji, šogun Tokugava Ijejasu (Tokugawa Ieyasu), poklonio je dvorac svom zetu Ikedi Terumasi, koji je porušio Hidejošijev zamak i 1609. podigao svoj – onaj koji postoji i danas.
.
.
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi, nekoliko redova unutrašnjih zidina © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi, otvori u podu na spratovima, služe za izbacivanje kamenja na neprijatelja © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Obeležja i simboli iz različitih perioda istorije Japana, delovi su arhitekture i dekoracije zamka (Koi-fish, azijski dekorativni šaran, ukras jezerca u baštama Japana) © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
U toku perioda Meiđi (Meiji, 1868 – 1912), povratka na vlast carske familije nakon skoro hiljadu godina šogunata, najveći broj japanskih dvoraca je ukazom cara, uništen. Himeđi je napušten 1871, i neko vreme imao je ulogu kasarne za carsku vojsku. Iako je i njemu pretilo rušenje, zalaganjem jednog narednika japanske vojske (Nakamura Shigeto), ipak je uspeo da bude pošteđen od demoliranja. Njegov spomenik se danas nalazi na platou ispred zamka.
.
Krajem Drugog svetskog rata, 1945. gradić Himeđi je bombardovan i skoro potpuno razoren, ali je nekim čudom dvorac na brdu ostao da stoji (uprkos dvema neeksplodiranim bombama koje su završile u dvorištu). Kasnije, 1995. godine grad je skoro uništen u velikom zemljotresu koji je pogodio metropolu Kobe, 60 km istočno (Great Hanshin earthquake), ali je srednjovekovni zamak nekim čudom opet ostao potpuno neoštećen. Čak se ni boca sa pirinčanom rakijom (sake) koja je stajala na oltaru gornjeg sprata, nije prevrnula.
.
Za Dvorac u Himeđiju vezano je nekoliko legendi. Jedna od njih govori o tome da je izgradnju pomogla lokalna udovica, kada je šogunu Hidejošiju ponestalo velikih blokova kamena za osnovu zamka i zidine, iako je od kamena te veličine u čijem je posedu bila, prodajom mogla da se obogati. Navodno su i ostali meštani tada, čuvši priču o udovici, Hidejošiju poklonili velike kamene blokove kako bi njegov zamak što pre bio gotov. Druga legenda govori o glavnom drvodelji koji je nezadovoljan svojim radom, imajući utisak da se zidine dvorca naginju ka severoistoku skočio sa vrha zamka i izvršio samoubistvo.
.
Ipak, nekoliko najpoznatijih legendi vezanih za zamak Himeđi (i onaj u Osaki), govore o nesrećnoj sudbini princeze Sen (Sen-Hime) iz vladarske porodice Tojotomi, koja je živela u oba dvorca, izgubila dva muža i trogodišnjeg sina, i na kraju se zamonašila.
.
.
.
.
![]() |
Pogled na gradić Himeđi, iz istoimenog dvorca © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Suveniri.. kutija keksa sa crtanim likovima samuraja, šoguna i dvorca Himeđi © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Priče o samoubistvima, u Japanu su oduvek bile povezane sa gubitkom časti. Između ostalog, o ovim događajima govorile su Pesme o smrti (The Death Poem) koje su se razvile diljem Dalekog istoka (Kina, Koreja, Japan) kao vrsta oproštajnih pisama onih koji zbog izgubljene časti odlaze u smrt. Pesme su usko povezane sa budističkim verovanjem, naročito sa mističnim zen budizmom, ogrankom budizma koji su praktikovali japanski samuraji.
.
Čuveni događaj iz istorije Japana, pet vekova kasnije ovekovečio je čuveni japanski umetnik Hatsushika Hokusai (1760 – 1849), pod nazivom „Veliki talas kod Kanagave” („The Great Wave off Kanagawa”). Postoji nekoliko verzija iste slike, istog umetnika – nekoliko u privatnim kolekcijama, dok se najpoznatije verzije nalaze u Britanskom muzeju, u Londonu. Njegovu rodnu kuću – danas muzej, možete posetiti u Tokiju (deo grada Ryogoku, poznat po sumo stadionu i bejama u kojima vežbaju sumo rvači).
.
.
.
![]() |
Dvorac Himeđi © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac u Osaki, jedan je od porušenih i ponovo podignutih © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Dvorac Ueda iz XVI veka, u istoimenom mestu kod Nagana (Japanski Alpi), porušen je u XIX veku, i u XX ponovo sazidan © Ivana Dukčević |
.
.