Hampton Court Palace
.
Palata kralja Henrija VIII
Tokom boravka u Engleskoj, u dalekom, južnom predgrađu Londona (Ričmond na Temzi), krenuli smo u obilazak Hampton Court Palace, palate čuvenog kralja Henrija VIII (Henry VIII, 1491-1547), oca još čuvenijih kraljica Elizabete I i „Krvave Meri“, kao i kralja Edvarda VI. Mušičav, nagao i egocentričan, „kralj autokrata“ Henri VIII, u istoriji je ostao najpoznatiji po raskidu s katoličanstvom i osnivanju Anglikanske crkve, nakon što je papa odbio da mu odobri razvod od prve žene, a zatim ih je imao još pet.

Ričmond (Richmond), predgrađe Londona na Temzi, u neposrednoj blizini Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Jedno od dvorišta palate Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Sat na kuli u dvorištu Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – jedni preživeli komad nameštaja, kredenac iz vremena Henrija VIII © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – u jednoj od dvorana, glumci izvode predstavu iz onog vremena © Ivana Dukčević
Hampton Court Palace – u jednoj od dvorana, glumci izvode predstavu iz onog vremena © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – mačevi i kubure, aranžirani na zidovima jedne od dvorana palate © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – najstariji teniski teren u Engleskoj iz 1625, nalazi se u jednom krilu palate © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – voćnjak i povrtnjak u kojem su sluge uzgajale biljke za kraljevsku trpezu © Ivana Dukčević

Bašte Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – bašta sa ružičnjakom © Ivana Dukčević
Henri VIII, bio je 5 godina mlađi od svog brata Artura, koji je trebalo da nasledi presto. Međutim, kada je Henriju bilo deset godina, 15-godišnji Artur iznenada je preminuo, samo četiri meseca nakon što su ga venčali za špansku princezu Katarinu od Aragona. Sedam godina kasnije, nakon smrti svog oca 17-godišnji Henri nenadano je preuzeo presto i „nasledio“ mladu svog brata (umesto da Katarinu vrati za Španiju nakon Arturove smrti, Henri VII je odlučio da je oženi mlađim sinom, kako ne bi morao da sa njom vrati i pozamašan miraz).
U mladosti, Henri VIII bio je sportski nastrojen i učestvovao je u lovu, na viteškim turnirima, i bavio se streličarstvom. Bio je poznat i kao odličan muzičar i kompozitor, i svirao je nekoliko muzičkih instrumenata. Neki mu pripisuju komponovanje verovatno najčuvenije i najstarije poznate engleske ljubavne balade „Greensleeves„, za koju se tvrdi da ju je posvetio svojoj drugoj ženi, Ani Bolen, kada se u nju zaljubio. Iako je pesma zaista komponovana u njegovo vreme (1580), danas se smatra da je njen autor ipak Ričard Džons (Richard Jones), ali je Henri VIII komponovao druge muzičke komade (ostalo ih je 33) koji su i danas poznati. Kralj Henri VIII obožavao je velike i skupe zabave koje je redovno priređivao, i trošio je novac na podizanje palata od kojih je najpoznatija Hampton Court Palace. Umro je u dugovima zbog finansiranja ratova protiv Škotske i Francuske, ali i podizanja čak 50 palata, iako su neki dugovi bili i kockarski. Bio je veliki bonvivan, i uživao je u hrani zbog čega je vremenom postao gojazan, što mu je urušilo zdravlje. Kralj Henri VIII veoma se plašio zaraznih bolesti, i praktikovao je da se izmesti svaki put kada bi i neka od njegovih žena bila bolesna, dok ne ozdravi. Ponekad je u izolaciji provodio i nekoliko nedelja.

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – portret Henrija VIII, oca troje prestolonaslednika i supruga 6 žena © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – privatna kraljevska kapela © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – rekonstrukcija krune Henrija VIII © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – tavanica privatne kraljevske kapele © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – „sprava“ za izbacivanje izmeta iz palate © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – tapiserije su u srednjovekovnim palatama, sve do XVIII veka postavljane na zidove kako bi tokom zimskih meseci redukovale hladnoću zidova, u palatama gde je zagrevanje bilo moguće jedino putem kamina © Ivana Dukčević
ŽENE HENRIJA VIII
1) Katarina od Aragona i Kastilje (Catherine of Aragon) – španska princeza, prethodno supruga Henrijevog pokojnog brata Artura, od koje se Henri razveo nakon 24 godine braka, i koja je tri godine kasnije umrla. Majka je potonje kraljice Meri I Tjudor („Krvave Meri“);
2) Ana Bolen (Anne Boleyn), iz engleske aristokratske familije – majka kraljice Elizabete I, zbog koje je prekinuo prvi brak i veze sa papom i katoličkom crkvom. Nakon tri godine, Henri je naredio njeno smaknuće u Londonskoj Kuli (Tower of London), jer nije rodila muško dete;
3) Džejn Sejmur (Jane Seymour), sa kojom je bio malo više od godinu dana (sa majčine strane, bila je potomak kralja Edvarda III). Umrla je zbog komplikacija nakon porođaja, dve nedelje nakon što je rodila budućeg kralja Edvarda VI;
4) Ana Klevska (Anne of Cleves) iz nemačke aristokratske porodice, na venčanje je stigla iz Dizeldorfa. Nakon 6 meseci, Henri je naredio da se njihov brak poništi, jer se u međuvremenu zaljubio u Katarinu Hauard. Ana Klevska nadživela je svog bivšeg muža i sve njegove žene;
5) Katarina Hauard (Catherine Howard), iz engleske aristokratske familije i u rodbinskoj vezi sa porodicom Henrijeve druge žene, Ane Bolen. Henri se zaljubio i oženio Katarinom, 19 dana nakon razvoda sa Anom Klevskom. Nisu imali dece. Posle godinu i po dana braka, Henri je naredio njeno smaknuće u Londonskoj Kuli zbog optužbe za prevaru (njemu je bilo 49, a njoj 19);
6) Katarina Par (Catherine Parr), poslednja od šest žena Henrija VIII, kojoj je Henri bio – treći muž. Nije bila plave krvi, i njihov brak se završio nakon tri godine kada je Henri VIII umro. Nakon njegove smrti, udala se i četvrti put. U istoriji Engleske ostala je zapamćena kao prva žena pisac čije su knjige publikovane.

Hampton Court Palace – prostorija u kojoj se 1543. kralj Henri VIII venčao sa poslednjom, šestom suprugom, Katarinom Par © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – detalji fasade u dvorišnom delu palate © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – jedno od dvorišta palate © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – grupisani dimnjaci na vrhu engleskih kuća, označavaju koliko kamina ima unutar kuće (ovde, u jednom krilu palate) © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – najstariji deo palate, iz 1520-tih © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – osim kao protekcija od hladnoće zidova tokom zime, tapiserije su bile i ukras palate u koje je utkan značajan broj zlatnih i srebrnih niti © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević
Osim raskošnih odaja, kopije kraljevske kune, i privatne kapele, jedan od najzanimljivijih delova palate je velika kuhinja koja se sastoji iz nekoliko delova, gde su kuvari spremali jela za kralja i njegovu svitu. Sačuvan je i jelovnik, u kojem je ispisano koja jela su služena na dvoru. U jednom krilu palate, nalazi se najstariji očuvani (pokriveni) teniski teren u Engleskoj, koji je još uvek u upotrebi, a nešto dalje od uređene bašte nalaze se voćnjak i povrtnjak, gde su sluge uzgajale biljke koje su se našle na kraljevskoj trpezi.

Hampton Court Palace – velika trpezarija u kojoj su dva puta dnevno obedovali kralj i njegova svita – u 10 h i u 16 h © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – veliki kompleks kraljevskih kuhinja © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – „kuvarica“ u dvorišnom delu kraljevskih kuhinja © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – kraljevske kuhinje Henrija VIII © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – kraljevske kuhinje Henrija VIII © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – spisak jela iz kraljevske kuhinje Henrija VIII, koja su na stolove postavljana u vidu „švedskog stola“, i gde se jelo baziralo na mesu: divljač (srnetina, divlja svinja i zečetina), ovčetina, teletina i govedina, jagnjetina, svinjetina, ptice: petao i kokoške, golubovi, labudovi, čaplje, rode, fazani, ševe, jarebice, galebovi, patke i guske, i riba: šaran… © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – rekonstrukcija kolača iz kraljevske kuhinje Henrija VIII © Ivana Dukčević


„U jednoj godini, na dvoru bi se pojelo 1240 komada goveda, 8200 ovaca, 2300 jelena, 60 teladi, 1870 svinja, 53 divlja vepra…“
Bonton prilikom jela: „Opusti svoj opasač pre jela, kako bi ti bilo lakše kada se najedeš – jer opuštanje kaiša tokom jela nije stvar lepih manira“ © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – kraljevske kuhinje Henrija VIII © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – stara peć za pripremu jela u kraljevskim kuhinjama © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – ostava u kraljevskim kuhinjama © Ivana Dukčević
Na samrtnoj postelji u Palati Vajthol, kada su ga pitali koji sveštenik treba da vodi njegovu sahranu, poslednje reči Henrija VIII bile su: „Prvo ću malo odspavati, a onda, u odnosu na to kako se budem osećao, odlučiću o tome.“ Sahranjen je pored svoje treće žene, Džejn Sejmur, za koju se smatra da je najviše voleo (jedina je rodila muško dete, i nakon smrti joj je priređena kraljevska sahrana). Nakon smrti Henrija VIII, palatu je koristilo nekoliko engleskih vladara sve do kraja XVIII veka. Poslednji vladar koji je ovde živeo bio je Džordž II, koji je umro 1760. godine. Palata je zatim podeljena na apartmane i služila je kao dom onih koji su bili bliski kraljevskoj familiji i služili kruni („Grace and Favour”). Kraljica Viktorija, otvorila je palatu za posetioce 1838. godine.
Godine 1547, nakon smrti Henrija VIII njegov devetogodišnji sin Edvard VI proglašen je kraljem. Nakon dečakove prerane smrti 1553, prema njegovoj želji, umesto polu-sestara Meri i Elizabete, tron je nasledila rođaka po očevoj liniji, Džejn Grej (Lady Jane Grey). Ovu odluku inicirao je uticajni Vojvoda Severnog Timberlenda, koji je želeo da monarh protestantske veroispovesti nasledi presto. Međutim, nakon samo 9 dana, Meri je svrgula Džejn sa vlasti i proglasila se kraljicom Meri I. Kada je umrla, tron je nasledila Elizabeta I, poslednji potomak Henrija VIII. S obzirom da nijedno od troje Henrijeve dece nije imalo naslednika, posle smrti Elizabete I, engleski presto je nasledio njihov rođak, škotski kralj Džejms I, koji je ujedinjenjem Engleske i Škotske postao kralj Džejms VI.

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – kuhinja za spravljanje čokolade iz XVIII veka © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku – kubure aranžirane u krug, kao dekoracija na zidu © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – delovi palate potonjih vladara u XVII i XVII veku © Ivana Dukčević
Iako se tvrdi da je i za vreme Henrija VIII, na prostorima palate postojao otvoren teniski teren, potonji vladar, kralj Čarls I, 1625. naredio je da se u jednom krilu palate podigne pokriveni teniski teren. Ovaj teren je najstariji postojeći teniski teren u Engleskoj koji je i danas u upotrebi, i na njemu danas tenis igraju pripadnici obližnjeg teniskog kluba. Za vreme kralja Čarlsa I, pravila tenisa bila su malo drugačija od onih danas, te je lopticu nakon serviranja trebalo prvo baciti na gornji ispust, a ona bi tek onda ušla u protivnikov teren.

Hampton Court Palace – iz bašte palate, ulazi se u krilo gde se nalazi najstariji očuvani teniski teren u Engleskoj, iz 1625. godine © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – iz bašte palate, ulazi se u krilo gde se nalazi najstariji očuvani teniski teren u Engleskoj © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – najstariji očuvani teniski teren u Engleskoj, iz 1625. godine © Ivana Dukčević
Hampton Court Palace – najstariji očuvani teniski teren u Engleskoj, iz 1625. godine © Ivana Dukčević
Palatu okružuju park i bašte, ali voćnjaci i povrtnjaci u kojima su sluge nekada gajile biljke za kraljevsku trpezu. I danas, vrtlari Palate Hempton gaje biljke koje su u XVI veku bile popularni deo trpeze, ali i neke savremene vrste. U bašti smo videli ljute papričice, grašak, soju (edamame), ali i sjanu rabarbaru (rhubarb) – crvenu i žutu, lisnatu blijku nalik cvekli čija zeljasta stabljika je izuzetno prijatnog, slatko-kiselog ukusa, i koja se u Engleskoj koristi za ukusne voćne pite (crumble). Rabarbara bi mogla da se uporedi sa šećernom trskom, čija stabljika takođe sadrži slatkoću i koristi se u ishrani (šećer, ali i sok od šećerne trske).
Pre izlaska iz palatnog kompleksa prošli smo kroz ružičnjak i uređenu baštu sa skulpturama. Nazivi ruža nalaze se u travi, ispred bokora ovog cveća. Jedna od najzanimljivijih je ruža Ispahan, čiji naziv sasvim sigurno ima veze sa iranskim (persijskim) gradom Isfahanom, koji sam posetila tokom velikog, samostalnog putovanja Iranom.

Hampton Court Palace – palatne bašte © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – palatne bašte © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – palatne bašte © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – palatne bašte © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – The Royal Kitchen Garden – mesto gde su sluge uzgajale povrće, voće i začinsko bilje za kraljevsku trpezu © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – The Royal Kitchen Garden – mesto gde su sluge uzgajale povrće, voće i začinsko bilje za kraljevsku trpezu © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – The Royal Kitchen Garden – mesto gde su sluge uzgajale povrće, voće i začinsko bilje za kraljevsku trpezu © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – palatne bašte – ružičnjak © Ivana Dukčević

Hampton Court Palace – palatne bašte – ružičnjak © Ivana Dukčević

Nekadašnji glavni ulaz u Hampton Court Palace © Ivana Dukčević

Predgrađe Londona, Ričmond na reci Temzi, u neposrednoj blizini palate Hampton Court Palace © Ivana Dukčević
Engleska Hampton Court Palace, Engleska Hampton Court Palace, Engleska Hampton Court Palace, Engleska Hampton Court Palace, Engleska Hampton Court Palace, Engleska Hampton Court Palace

