.
.
BEČ
.
Na lepom, plavom…
.
.
![]() |
Zabavni park Prater, panorama Beča sa vrha točka „Riesenrad“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Zdanje umetničkog pravca Secesije (Jugendstil) © Ivana Dukčević |
![]() |
Naschmarkt, buvlja pijaca (subotom, pre podne) © Ivana Dukčević |
![]() |
Cafe Hawelka, jedna od najstarijih kafeterija u gradu © Ivana Dukčević |
.
.
.
*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Beču (ISBN 978-86-7722-402-8), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are parts of the published book on Vienna (ISBN 978-86-7722-402-8), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
.
U jednu od najbližih evropskih metropola, putujući kolima iz na primer Beograda možete stići za oko 6 sati, jer većinu puta (ukupno 615 km) čini autoput.. Glavni grad Austrije ima broj stanovnika sličan Beogradu – oko 1,7 miliona. Ne spada u jeftine, ni preterano velike metropole, ali je karakterističan u nekoliko stvari: velikom broju odličnih i edukativnih muzeja, raskošnim baroknim i rokoko palatama, austro-ugarskim zdanjima u beloj ili bež boji (omiljenoj boji Marije Terezije), klasičnoj muzici – valcerima i neobično mnogo ljudi iz bivše Jugoslavije koji su ovde našli svoje parče sreće, a koje ćete sretati na svakom koraku (prema nekim zvaničnim statistikama, oko 100 000 ljudi poreklom iz Srbije živi u Beču).
.
.
![]() |
Beč © Ivana Dukčević |
![]() |
Visina kazne ukoliko ne počistite za svojim ljubimcima © Ivana Dukčević |
![]() |
Najstariji na svetu, bečki ZOO „Tiergarten Schonbrunn“ © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
![]() |
Beč – Innere Stadt, najstarije gradsko jezgro na severnom obodu „unutrašnjeg prstena“© Ivana Dukčević |
![]() |
Jedna od dve najčuvenije bečke poslastičarnice „Demel Konditerei“ © Ivana Dukčević |
.
.
Zbog izuzetno brzog razvitka grada, u veoma kratkom roku Beč je postao jedan od najvažnijih kulturnih centara Evrope. Sa XVIII vekom u Beču je otpočelo zlatno doba u svakom smislu. Najveći broj velikih javnih zgrada, palata (Šenbrun – Schloss Schonbrunn, i Belvedere, na primer) i čitavih delova grada izgrađeno je u baroknom stilu, u ovom periodu prozvanom „Vienna gloriosa“. Razvitkom grada velika pažnja data je umetnosti, te su u njemu su počeli da stvaraju najznačajniji kompozitori klasične muzike kao što su Mocart, Hajdn, Betoven i Šubert.
.
![]() |
Beč, fijaker ispred crkve Peterskirche © Ivana Dukčević |
![]() |
Državna opera (Staadt Oper) © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
U XVIII veku, za vreme vladavine Marije Terezije, Austrijsko carstvo doživelo je krupne transformacije i dobilo prve odlike savremene države. Carica je rodila ukupno 16 dece (11 ćerki i 5 sinova), od kojih su mnogi kasnije postali vladari evropskih prestola ili njihove bolje polovine (Jozef II – austrijski car, Leopold II, Marija Antoaneta). Iako se posle smrti muža povukla sa vlasti i tron prepustila sinu Jozefu II, u politici ostala je radi kontrole svog sina, čije su reforme bile prilično radikalne i ne toliko popularne među običnim svetom.
.
.
![]() |
Habsburška Palata Šenbrun (Schloß Schönbrunn) © Ivana Dukčević |
![]() |
Bečki suvenir – „Poljubac“, najčuveniji rad umetnika secesije Gustava Klimta © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Možda zbog čuvenog bečkog valcera „Na lepom, plavom Dunavu“, jedna od prvih pogrešnih predstava o Beču je da centar grada leži na reci. Iako zaista protiče kroz grad, Dunav možete videti samo ukoliko se metroom ili tramvajem odvezete daleko, na severni obod grada. Većina turista u poseti Beču, reku Dunav nikada i ne vidi.
.
Između Dunava i najužeg centra (ka jugu), nalazi se velika ada, ostrvo poznato najviše po jednom od prvih zabavnih parkova na svetu – Prateru, smeštenom u istoimenom, velikom parku. Adu i najjuže gradsko jezgro deli Dunavski kanal (Donaukanal), rukavac reke Dunav vidljiv na krajnjem severu centralnog dela Beča.
.
.
.
.
![]() |
Katedrala Stefansdom (Stephansdom) © Ivana Dukčević |
![]() |
Beč, spomenik Mocartu © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
Beč je podeljen je na 23 kvarta ili opštine (na nemačkom: bezirke). Čitav deo najužeg, starog gradskog jezgra pripada 1. kvartu (Innere Stadt – „unutrašnji grad“), oko kojeg su se nekada nalazile velike gradske zidine. Kada su u drugoj polovini XIX veka zidine srušene, oko centralnog „prstena“ grada, gotovo čitavom dužinom 1857. izgrađen je široki, 4 km dug bulevar sa drvoredima – Ringstraße („Kružna ulica“).
.
Da Beč ne živi samo u prošlosti pobrinuo se sredinom XX veka čuveni, luckasti austrijski arhitekta Hundertvaser (Hundertwasser). Istočno od centra nalazi se kvart sa kompleksom zgrada koje je dekorisao i oslikao, a koje jednim delom podsećaju na strip ili crtani film, možda Pop Art, i nalik su arhitekturi jednog Hundertvaserovog još poznatijeg prethodnika – Katalonca Antoni Gaudija.
.
.
.
![]() |
Hundertwasser © Ivana Dukčević |
![]() |
Beč, Prirodnjački muzej © Ivana Dukčević |
.
.
BEČ – TOP 10
.
(nije poređano po važnosti):
![]() |
Bečka kafa, Cafe Hawelka © Ivana Dukčević |
![]() |
Palata Hofburg, vežba carskih lipicanera © Ivana Dukčević |
![]() |
Kompleks Palata Belvedere – u jednom od dva dela zdanja posetite umetničku kolekciju iz perioda Secesije (Jugendstil: Klimt, Schiele, itd) © Ivana Dukčević |
.
.
U OKOLINI BEČA: Posetite banju kod Beča – Baden, sa bazenima mineralne, sumporne vode i vinogradima koji gradić okružuju (u Badenu je jedno vreme živeoi Betoven).
.
.
.
![]() |
Sjajni „Haus der Musik“, dirigovanje Bečkom filharmonijom © Ivana Dukčević |
![]() |
Haus der Musik, zvuci naše planete © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Beču (ISBN 978-86-7722-402-8), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are parts of the published book on Vienna (ISBN 978-86-7722-402-8), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.