.
.
RIMSKI KOLOSEUM
.
Anfiteatro Flavio – Colosseo
.
.
LET THE GAMES BEGIN!
.
Savremeni filmovi, naročito oni holivudske produkcije antičke Rimljane često prikazuju kao velike osvajače sklone uživanju, prekomernom jelu i bludu. Ne bez razloga – ovo je delom istina. Osim toga, Rimljani su često uživali i u raskošnim, okrutnim zabavama gladijatorskih borbi u amfiteatrima nalik Koloseumu, trkama dvokolica i lovu na životinje – u areni. Takozvane „Igre“ (“The Games“, na latinskom: „Ludi Circenses“), ponekad su bez prestanka trajale i po 100 dana. Izraz „Hleba i igara“ („Panem et Circenses!„) nastao je u Rimu, jer je tokom perioda carstva, najsiromašnijim stanovnicima Rima bilo omogućeno da svakog dana dobiju besplatno sledovanje hleba i zavisno o prilici, karte za borbe u Koloseumu. Za razliku od antičkih Grka koji su teatre gradili na prirodnim padinama postojećih brda i time dobijali neophodan efekat akustike, Rimljani su izmislivši beton i potporne lukove mogli da ih sazidaju gde god su želeli – najčešće u centru gradova. Njihovi amfiteatri najčešće su bili elipsastog oblika, sa auditorijumom koji je kaskadno sedeo u krug. Arene su služile za borbu gladijatora, lov na životinje, javna smaknuća, i čak – pomorske bitke.
.
.
.
.
Koloseum u Rimu |
.
.
![]() |
Koloseum © Ivana Dukčević |
Koloseum © Ivana Dukčević
.
.
.
*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Rimu (ISBN 978-86-7722-408-0), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are parts of the published book on Rome (ISBN 978-86-7722-408-0), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
.
.
Najveća i najznačajnija arena u Rimskom carstvu – rimski Koloseum, podignut je između 72. i 80. godine naše ere, i slično današnjim sportskim stadionima mogao je da primi oko 50 000 gledalaca. Izgrađen je od tada novog materijala – betona, koji je građevinu učinio veoma stabilnom. Spoljašnji deo Koloseuma bio je ukrašen sa četiri nivoa kolonada, lukovima (još jedan rimski, tj. etrurski izum) i mermernim statuama. Iako je njegov pravi naziv bio Flavijski amfiteatar, dobio je ime Koloseum zbog kolosalne statue imperatora Nerona koja je nekada stajala u blizini.
.
.
.
![]() |
Koloseum © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled sa vrha Koloseuma, na Konstantinov slavoluk i Palatinsko brdo © Ivana Dukčević |
![]() |
Pogled sa vrha Koloseuma, na Rimski forum © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
prikaz valerijuma |
.
.
![]() |
Nekadašnji podzemni deo Koloseuma © Ivana Dukčević |
![]() |
Koloseum, muzej – makete mehaničkih sprava za „izbacivanje“ gladijatora i životinja na scenu © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Prikaz gladijatora na rimskom mozaiku |
![]() |
Koloseum © Ivana Dukčević |
.
.
Stotine gladijatora i neverovatan broj životinja, bivalo bi ubijeno tokom ovog brutalnog sporta, za vreme „Igara“ koje su najčešće trajale oko nedelju dana. Retke, i za rimske uslove egzotične životinje (lavovi, leopardi, slonovi, krokodili i nilski konji), prevoženi su brodovima iz severne Afrike kako bi zadovoljili glad gledalaca. Ovo je, između ostalog doprinelo i istrebljenju lavova iz severne Afrike tokom perioda antike.
Ostalo je zabeleženo da je i po 500 gladijatora i oko 1100 životinja bivalo ubijeno za vreme „Igara“ – za samo jedan jedini dan! Zbog toga, arena je bila posuta veoma debelim slojem peska, kako bi sprečila ogromne količine prolivene krvi da se u potocima sliju rimskim ulicama.
Da li su se zbog svega navedenog bogovi na kraju naljutili na Rimljane – ne zna se. Tek, 217. godine naše ere, u Koloseum je udario grom koji je zapalio vatru i proširio se u požar, te uništio veliki deo arene. Iako postoje podaci da je u kasnijem periodu, u zaboravljenoj areni bio upriličen „lov na divlje životinje“, poslednji podaci o borbama unutar Koloseuma zabeleženi su 443. godine naše ere.
.
.
![]() |
Najviši nivo Koloseuma © Ivana Dukčević |
![]() |
Koloseum © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
INFO
![]() |
Podzemni deo Koloseuma © Ivana Dukčević |
![]() |
Podzemni deo Koloseuma © Ivana Dukčević |
.
.
.
*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige o Rimu (ISBN 978-86-7722-408-0), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are parts of the published book on Rome (ISBN 978-86-7722-408-0), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.