.
.
.
.
.
.
TIVAT
.
Gornja Lastva i Verige
.
.
.
.
![]() |
Tivat © Ivana Dukčević |
![]() |
|
|
![]() |
Verige, pogled na ostrvce Gospu od Škrpjela © Ivana Dukčević |
![]() |
Opatovo © Ivana Dukčević |
Gornja Lastva, posluženje domaćim priganicama u tradicionalnoj nošnji © Ivana Dukčević
Tivat, poseta podmornici „Heroj P- 821“ © Ivana Dukčević
.
.
.
.
.
*Tekst i fotografije, zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje fotografija, teksta, niti delova teksta bez dozvole autora.
.
*The text and photographs are protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
.
.
.
.
.
.
„Naša mila Boko, nevjesto Jadrana…“, čuveni su početni stihovi pesme Alekse Šantića iz 1906, koji na jedinstven način opisuju najjužniji evropski fjord. Priroda je u Boki Kotorskoj bila izdašna, a njena stara arhitektura – vizantijska, venecijanska i mediteranska, od belog i crvenkastog kamena savršeno se uklopila u sive i zelene nijanse okolnih planina. Zbog svoje autentične arhitekture i kulturnog nasleđa, delovi Boke i prirodna lepota fjorda 1979. godine proglašeni su delom UNESCO-ve svetske kulturne i prirodne baštine. U ovom delu Crne Gore, na najlepši način prepliću se istorijske priče i neobična lepota prirode od koje zastaje dah.
.
.
U saradnji sa…
.
.
.
Grad TIVAT
.
.
.
Tivat je najmlađi grad Boke Kotorske i nalazi se u najvećem od svih unutrašnjih zaliva ovog fjorda. O poreklu njegovog imena postoje tri različita mišljenja, ali ni jedno nije potvrđeno kao verodostojno. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vreme imala svoju prestonicu u Risnu i letnjikovce u blizini današnjeg Tivta. Prema drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su Sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovekovnog Theudo, Teodo. Po trećem mišljenju, naziv grada potiče od keltske reči touto što znači grad.
.
Iako najstariji ostaci pronađeni u okolini grada datiraju iz perioda Bronzanog doba, Tivat se kao značajno mesto razvio kasnije u odnosu na neke druge gradove Boke. Kao i drugi gradovi zaliva prošao je kroz nekoliko istorijskih epoha: ilirsku, rimsko-vizantijsku, srpsku, mletačko-tursku i austrougarsku. Krajem XIX veka (izgradnjom velikog pomorskog Arsenala), u XX veku (izgradnjom aerodroma) i početkom XXI veka (izgradnjom velike moderne marine), Tivat polako dobija sve više na značaju. Ukoliko ste u poseti ovom simpatičnom primorskom gradiću i njegovoj okolini, evo nekoliko predloga o tome šta ne bi trebalo da propustite.
.
.
.
.
![]() |
Tivat, Porto Pontenegro © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, Porto Montenegro © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Tivat, letnjikovac Buća © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, muzej u letnjikovcu Buća © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, letnjikovac Buća, kapela Sv. Mihovila u dvorištu © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, letnjikovac Buća, muzej © Ivana Dukčević |
.
.
![]() |
Tivat, Otvorena pozornica © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
.
.
Osim pešačkih staza, u parku se nalazi fudbalski teren (nekada vežbaonica Ratne mornarice), dok se na mestu nekadašnjih teniskih terena nalazi teren za mali fudbal. Unutar parka postoji i originalna staklena bašta iz XIX veka i nekoliko spomenika. Severni deo parka uređen je po modelu engleskih bašti (slobodan, neformalan raspored), a južni po modelu francuskih, sa pravilnim, simetričnim geometrijskim celinama.
.
.
.
.
![]() |
Tivat, Veliki gradski park © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, Veliki gradski park © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
![]() |
Tivat, Veliki gradski park © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, Veliki gradski park © Ivana Dukčević |
.
.
Porto Montenego smešten je u produžetku centralne rive Tivta, na mestu gde se do raspada SFRJ na ogromnom prostoru uz more nalazio veliki Arsenal osnovan 1889. godine, sa spremištima za vojne brodove, podmornice, tegljače, minobacače i torpedne čamce, i velikim remontnim haustorom. Kada je 2006. godine, kanadski biznismen od države kupio ovaj posed na 99 godina, izgled i namena ovog mesta drastično su se promenili.
Osnov kompleksa Porto Montenegro čini velika marina za jahte sa 450 vezova, jedina marina na Mediteranu čiji vez može da prihvati jahte dužine do 250 m. U kompleksu se nalazi i nekoliko velikih zgrada, stambenih jedinica apartmanskog tipa u čijem se prizemlju nalaze radnje – ekskluzivni butici poznatih brendova, galerije, kafei i restorani (libanski i japanski, na primer), i veliki Hotel Regent. Zanimljivo je da je pet zgrada u kompleksu nazvano prema imenima crnogorskih princeza i ženskim toponimima. U istočnom delu kompleksa smešten je PMYC Lido – predivan kafe sa uređenim delom sa ležaljkama i suncobranima kraj velikog bazena, prepoznatljivom skulpturom Jaume Plensa i predivnom dekoracijom u obliku luka, ćiriličnog slova „П”.
.
.
.
.
![]() |
Panorama Marine Porto Montenegro © Porto Montenegro |
![]() |
Porto Montenegro, Hotel Regent © Ivana Dukčević |
![]() |
Porto Montenegro, apartmani © Ivana Dukčević |
![]() |
Marina Porto Montenegro © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, Porto Montenegro – PMYC Pool Lido © Porto Montenegro |
.
.
.
.
Na par minuta pešice, na samom kraju kompleksa obavezno posetite Muzej – zbirku pomorskog nasleđa sa interesantnom postavkom iz perioda od XIX veka do raspada Jugoslavije (mini podmornica, alati za remont brodova, starinska oprema za ronjenje, itd). Ono najinteresantnije nalazi se preko puta muzeja, na platou – jedno od samo tri mesta na svetu gde možete zaviriti unutar jedne (od dve izložene) vojne podmornice bivše vojske SFRJ, sagrađene u Splitu 1968. godine („Heroj P- 821”).
.
Poseta podmornici koja je imala ukupno 726 plovidbenih dana i čak 910 ronjenja, uz objašnjenje stručnog vodiča o načinu života u njoj, verovatno će vas naterati na razmišljanje. Na izuzetno malom prostoru moći ćete da vidite raznovrsne uređaje i opremu počev od komandantove kabine od nekih 2 m2, torpedne cevi, radio stanicu i borbenu stanicu, elektromotorni prostor (pogonski motor), izuzetno skučene krevete na sprat, i toalet između cevi… Poseta podmornici traje oko 10 – 15 minuta, i za one željne novih iskustava čini svojevrsnu edukativnu atrakciju.
.
.
.
![]() |
Tivat, Muzej – zbirka pomorskog nasleđa © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, Muzej – zbirka pomorskog nasleđa © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, podmornica „Heroj P – 821“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, podmornica „Heroj P- 821“ © Ivana Dukčević |
Tivat, podmornica „Heroj P- 821“ © Ivana Dukčević
.
.
Ukoliko boravite u Tivtu, odsednite u prelepom Hotelu Pine, smeštenom u starom zdanju na rivi, tik uz glavno gradsko šetalište. Iz sobe sa pogledom na more, imaćete fantastičan panoramski pogled na čitav tivatski deo zaliva, sa delom Marine Porto Montenegro na samo tri minuta pešice od hotela i pogledom na poluostrvo Lušticu, u daljini. Izlaskom iz hotela, naći ćete sa na gradskoj rivi sa elegantnim kafeima u kojima možete popiti piće i posmatrati zalazak sunca.
![]() |
Tivat, Hotel Pine, na rivi © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, pogled na rivu sa balkona Hotela Pine © Ivana Dukčević |
![]() |
Tivat, soba Hotela Pine © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
U okolini…
.
.
Gornja Lastva
Selo Gornja Lastva pominje se još u XIV veku. Danas je jedno od retkih ruralnih celina u ovom delu Crne Gore, zbog čega privlači priličan broj turista. Zbog više mogućnosti za život i zaposlenje kraj obale, u poslednjih nekoliko decenija selo je gotovo opustelo. Od nekadašnjih 500 stanovnika i stotinak domaćinstava (na početku XX veka), danas je u selu od još 20 kamenih kuća mediteranskog stila ostalo njih dvoje. Jedan od njih, doduše samo povremeni stanovnik, je gospodin Emil Nikolić, koji u svom domu i na imanju pokušava da vrati Gornjoj Lastvi delić nekadašnjeg značaja i organizovanjem raznih manifestacija privuče turiste.
.
.
.
.
![]() |
Panorama Tivta i Luštice, iz Gornje Lastve © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, dud © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva © Ivana Dukčević |
.
.
.
.
U poseti Gornjoj Lastvi, obavezno potražite prostorije Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ i potražite gospodina Emila. Osim što je odličan poznavalac istorije ovog kraja i može da vam ispriča mnoge interesantne priče, na svom imanju pokazaće vam prostoriju u kojoj se nalaze sprave starog mlina gde se proizvodilo maslinovo ulje i objasniti čitav proces. Emil će vas zatim ponuditi čašicom domaće rakije od višnje ili duda, i počastiti priganicama, vrstom malene krofne i čuvenim specijalitetom ovog kraja (koji se služi posut šećerom ili medom, ili u slanoj varijanti, sa sirom).
.
Na kraju, Emil će vas povesti u lokalnu Crkvu Svete Marije posvećenu rođenju Bogorodice, prvobitno sagrađenu u XIV veku, i u šali objasniti da nije ni slutio da je pre pedesetak godina bio poslednja beba rođena u selu i u ovoj crkvi krštena. Pre mnogo godina, u XVIII veku njegovi preci, zaslužni građani Lastve dobili su dozvolu da otkupe originalni barokni oltar crkve sa ostrva Gospa od Škrpjela (kod Perasta), rađen u raznobojnom mermeru, koji se i danas nalazi u Gornjoj Lastvi, u mesnoj crkvi.
.
.
.
.
![]() |
Gornja Lastva, Crkva Svete Marije © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, Crkva Svete Marije sa oltarom Gospe od Škrpjela © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, gospodin Emil pokazuje gde se nakon procesa ceđenja maslina sakuplja ulje © Ivana Dukčević |
Proces ceđenja maslina i sakupljanje ulje © Ivana Dukčević
.
.
.
![]() |
Gornja Lastva, prostorije Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, priganice sa medom © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, predmeti od maslinovog drveta i teglice sa domaćim maslinovim uljem u prostorijama Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ © Ivana Dukčević |
![]() |
Gornja Lastva, tradicionalna nošnja ovog kraja © Ivana Dukčević |
Gornja Lastva © Ivana Dukčević
.
.
Dva, tri kilometra pre Veriga, magistralni put prolazi kraj interesantnih kamenih sela Opatova i Lepetana, odakle na svakih pola sata trajekti prelaze Bokokotorski zaliv ka suprotnoj strani obale i mestu Kamenari. U nekim delovima mesta, kuće su toliko blizu obale, a magistrala iz ovog razloga uzana, da stanovnici okolnih kuća direktno iz svojih domova izlaze na put. Ideja da se na ovom mestu podigne most nikad do kraja nije zaživela. Ko zna zašto je to dobro.
.
.
.
.
![]() |
Verige, pogled na Perast i Gospu od Škrpjela u daljini © Ivana Dukčević |
![]() |
Lepetane © Ivana Dukčević |
![]() |
Seljanovo, plaža © Ivana Dukčević |
.
.
.
Naša mila Boko, nevjesto Jadrana,
Pokrivena nebom kô od plave svile,
Ljepša si od tvoje primorkinje vile
I svjetlija si od njenog đerdana.
Nikada se tebe nagledao ne bi’!
No da mi je jedno: da postanem valom
Sinjega ti mora, pa pred tvojim žalom
Da vječito šumim i da pjevam tebi.
I da s tobom gledam na tvoj Lovćen plavi!
Pa jednoga dana, kad se gospod javi,
Kad orlovi naši visoko zabrode
I sa tvojih ruka panu gvožđa tvrda,
Da pobjednu himnu slušam s tvojih brda,
I da s tobom slavim dan zlatne slobode!
![]() |
Tivat, pogled na poluostrvo Lušticu © Ivana Dukčević |
.
.