TURSKA / Najčuvenije neolitsko naselje na svetu – Čatalhojuk (Çatalhöyük)

TURSKA / Najčuvenije neolitsko naselje na svetu – Čatalhojuk (Çatalhöyük)

.
.
.

*Tekst i fotografije deo su publikovane knjige „Umetnost putovanja“ (ISBN 978-86-7963-499-3) u izdanju Samizdata B92, i knjige-vodiča o Turskoj (ISBN 978-86-7722-422-6), i zaštićeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik Republike Srbije, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje teksta, delova teksta, niti fotografija, bez dozvole autora (Ivana Dukčević) i izdavačke kuće (za Samizdat B92 – Veran Matić).

.

*The text and photographs are parts of the published book „Umetnost putovanja“ (ISBN 978-86-7963-499-3) and the book on Turkey (ISBN 978-86-7722-422-6), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Čatalhojuk

.

(Çatalhöyük ili Çatalhüyük)

.

.

Najčuvenije neolitsko naselje na svetu

.

.

.

.

.

 

Šezdesetak kilometara istočno od grada Konje (Konya), kroz bespuće Anadolije i nekoliko prašnjavih sela nalazi se jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta praistorije u Turskoj i jedno od najpoznatijih na svetu – Čatalhojuk (Çatalhöyük, Çatalhüyük, ili Çatal Höyük). Nalazište u blizini istoimenog sela, najstarija je neolitska naseobina pronađena na tlu Turske i najuređenije neolitsko naselje ikada pronađeno na svetu. Datira iz perioda između 7500. i 5700. godine pre naše ere (neolitska Vinčanska kultura na Balkanu i u Srbiji, na primer, osnovana je oko 2500 godina kasnije, oko 5000. godine p. n. e).

.

Osim Čatalhojuka, 700 km istočnije – u jugoistočnoj Turskoj, na lokalitetu Gobekli Tepe ili Gobeklitepe otkriven je najstariji ljudski hram ikada podignut, na svetu, čija je starost oko 11.500 godina.

.

.

.

.

.

Ulaz na Arheološko nalazište Čatalhojuk / iza table sa natpisom, vidi se uspravna žuta tabla na kojoj je instalirano zvonce – u julu 2010, pritiskom na zvonce nakon 15 minuta čekanja, kapiju nalazišta otvorili su nam arheolozi koji ovde žive i rade na iskopavanjima © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, natkrivene neolitske kuće © Ivana Dukčević

.

.

.

.

.

Čatalhojuk, ženski idol – boginja plodnosti, s dva lava, pronađena je u posudi s žitom © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, 8000 godina stari volujski rogovi, najčešći „ukras“ unutar i ispred kuće © Ivana Dukčević

.

.

.

Utvrđeno je da je fascinantna, izuzetno velika, 9000 godina stara naseobina u blizini rečice Čaršambe, nastala i nestala tokom perioda praistorije – osnovana tokom neolita, napuštena tokom bronzanog doba. U januaru 2009. godine, Čatalhojuk je proglašen svetskom kulturnom baštinom i jednim od najstarijih uređenih ljudskih naseobina ikad pronađenih na svetu. Ovu laskavu titulu nalazištu je dodelio GHF (Global Heritage Found), svetska neprofitna organizacija za zaštitu kulturnih dobara sveta.
.
.
.
.

 

Čatalhojuk © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, kuća u kojoj je na zidu pronađen najstariji pejzaž na svetu (tabla: desno, dole) © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, model neolitske kuće nalik zemljanoj kapsuli, u koju se ulazilo s krova © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, model unutrašnjosti neolitske kuće © Ivana Dukčević

.

.

.

 

.
.
.
Osim zidnog slikarstva, u Čatalhojuku su pronađene skulpture za koje se veruje da predstavljaju kult ženske boginje, napravljene od mermera, plavog i smeđeg krečnjaka, alabastera i bazalta. Iako su na nalazištu otkriveni i muški idoli, ženskih je mnogo više. Najznačajniji od njih predstavlja svečanu, sedeću figuru boginje, okruženu s dva lava. S obzirom da je figurina pronađena u posudi za žito, pretpostavlja se da joj je namena bila da osigura dobru žetvu.
.
Na unutrašnjem zidu jedne od neolitskih kuća (broj 14), tokom 1960-tih pronađen je crtež za koji se smatra da predstavlja do sada najstariji pejzaž na svetu (neki ga nazivaju i najstarijom mapom na svetu). Naučnici još uvek nisu sigurni, ali većina smatra da su na slici na zidu staroj 8500 godina prikazane kuće u naselju, a u pozadini – dva povezana konusna vrha stotinak kilometara udaljenih planina – vulkana Hasana (Hasan Dağı) i Erdžijesa (Erciyes Dağı) kako izbacuju lavu (dokazano je da su vulkani još uvek bili aktivni u praistorijskom periodu). Ova dva vulkana, hiljadama godina unazad oblikovala su i turistički izuzetno posećen region Kapadokije, koji se nalazi dva i po sata vožnje automobilom severno od Konje.
.
Zanimljivo je da kako na „pejzažu“, tako i u stvarnosti, kuće Čatalhojuka izgledaju prilično tesno postavljene jedna uz drugu, sa otvorom na plafonu i merdevinama putem kojih se pelo na krov i prelazilo u druge kuće – bez prolaza između njih.
.
.
.
.
.

 

Čatalhojuk, rekonstrukcija neolitske kuće Čatalhojuka, sa replikom najstarijeg pejzaža na svetu © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, rekonstrukcija neolitske kuće sa replikom najstarijeg pejzaža na svetu © Ivana Dukčević

.

.

.

 

 

Čatalhojuk, rekonstrukcija neolitske kuće sa merdevinama za izlazak iz kuće – iz jedne u drugu se ulazilo preko krovnog otvora © Ivana Dukčević

.

.

.

.

.

 

Engleski arheolog Džejms Melart (James Mellaart), sredinom XX veka predvodio je iskopavanja u Čatalhojuku. S obzirom da je nalazište relativno skoro otkriveno, iskopavanja još uvek traju. Radi zaštite od vremenskih neprilika, plastičnom krovnom konstrukcijom natkriveno je nekoliko grupa građevina od pečenog blata (preteče cigle). Na lokalitetu postoji i mali muzej u kojem su izložene kopije čuvenih ženskih figurina i ostalih pronađenih predmeta (originali se mahom nalaze u Muzeju anadolijskih civilizacija, u Ankari).

 

KAKO STIĆI: Od Konje do Ičeričumre (Içeriçumra) putem D – 715 (35 km), zatim levo ka Čumri (Çumra) još 12 km, a onda dalje ka Čatalhojuku (još oko 25 km).

 

RADNO VREME: 8 – 17 h. U okviru nalazišta još uvek traju iskopavanja. Kada prođete ulaznu kapiju naići ćete na veliku tablu sa leve strane na kojoj postoji natpis o tome da lokalitet nije moguće obići samostalno. Pozvonite na zvonce (instalirano na istoj tabli), čime ćete obavestiti arheologe/pomoćnike iz susedne kuće o svom prisustvu. Nakon par minuta, neko će se pojaviti da vas provede prvo kroz mali muzej, a zatim kroz arheološko nalazište.
.
.
.
.

.

 

 

Čatalhojuk, muzej © Ivana Dukčević

.

.

 

 

Čatalhojuk, muzej © Ivana Dukčević

.

.

 

 

Čatalhojuk, zvono za pozivanje arheologa, na sredini table © Ivana Dukčević

.

.

.

.

Catalhoyuk Čatalhojuk Turska, Catalhoyuk Čatalhojuk Turska, Catalhoyuk Čatalhojuk Turska, Catalhoyuk Čatalhojuk Turska

.
.
.

.

error: Zabranjeno kopiranje članaka i preuzimanje slika.