FRANCUSKA / Jugozapad – Avinjon (Avignon) i autoputem duž Pirineja (Midi-Pyrénées)

FRANCUSKA / Jugozapad – Avinjon (Avignon) i autoputem duž Pirineja (Midi-Pyrénées)

 .

.

.

.

.

.

Francuska

.

Avinjon i autoput duž Pirineja

.

.

.

.

.

.

Francuska Azurna obala i njen deo koji zalazi dublje u kopno – Provansa, prepuni su zvučnih mesta iz uglavnom novije istorije. Mondenska Nica (Nice), festivalski Kan (Cannes) i San Trope (Saint-Tropez) na obali, po čuvenju pariraju nešto manjim mestima u kopnu – Eks-en-Provansu (Aix-en-Provence) i Arlu (Arles), u kojima su veliki deo života proveli neprevaziđeni impresionisti i postimpresionisti, takozvani „slikari svetla“, između ostalih Van Gog (Vincent Van Gogh) i začetnik kubizma Pol Sezan (Paul Cezanne). Dalje ka zapadu Francuske, krenuli smo ka Atlantiku i baskijskom delu Španije – autoputem Les Pyrénées
duž Pirineja.

.

.

.

.

.

.

Avinjon © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Avinjon © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Gradić Ortez © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Avinjon, Papska palata © Ivana Dukcevic

.

.

.

* Tekst i fotografije deo su publikovanog teksta o jugu Francuske i zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik RS, br. 104/2009 i 99/2011. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.

.
*The text and photographs are parts of the published articles on Southern France, protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.

.

.

.

.



 
.
Nedaleko od njih, u zapadnom delu Provanse smestio se nadaleko čuveni gradić Avinjon (Avignon). Tokom nekoliko decenija XIV i početkom XV veka, u Avinjon je iz Vatikana premeštena papska prestonica, iz koje je rimokatoličkim svetom tokom manje od veka vladalo ukupno čak devet papa. Još u XIV veku, u Avinjonu je u gotskom stilu sagrađena ogromna Papska palata – Palais des Papes. Nalazi se duž velikih, i danas potpuno očuvanih gradskih zidina iz XIV veka koje i opasuju skoro čitav grad. Interesantno je da je „Papska stolica“ – Vatikan, polagala pravo na vlasništvo nad gradom-državom Avinjonom sve do 1791, kada je gradić najzad vraćen pod upravu Francuske, tokom Francuske revolucije
.
.
.
.
.
.
.
Avinjon, Papska palata © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Avinjon, mural na zidu zgrade prikazuje 9 papa koji su vladali iz Avinjona © Ivana Dukcevic

 

.

.

.
Osim Papske palate, najpoznatija atrakcija Avinjona je stari, polurazrušeni ili poludovršeni Most Svetog Benezeta (Pont du Saint Benezet) iz XII veka, na reci Roni, o kome je ispevana i čuvena francuska pesmica: „Sur le Pont d’Avignon…“ („Na Avinjonskom mostu…“), verovatno znana svima koji su kao deca učili francuski. Prema legendi, most je sagradio lokalni pastir Benezet, kojem su se u snu ukazali anđeli i dali mu nadljudsku snagu da ga sam sazida. Iako su meštani smatrali da je lud, Benezet je uspeo da ostvari svoj projekat i zadivi građane Avinjona. Kada je umro, proglašen je za sveca i sahranjen u maloj kapeli koja se nalazi na donjem nivou mosta. Zbog velikih poplava i bujica, tokom srednjeg veka most dužne 900 m više puta je urušen i obnavljan, te je do kraja XVII veka na njemu ostalo samo četiri luka (od prvobitna 22). Ni danas most nije ceo, već premošćuje jedan deo širine reke.
.
.
.
.
Nedovršeni Avinjonski most iz čuvene francuske dečje pesmice © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Avinjonski most © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Avinjonski most © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Pesmica o Avinjonskom mostu © Ivana Dukcevic

.

.

.
.
Nedaleko od Avinjona, oko 20 km zapadno, na reci Gard nalazi se građevina koji Francuzi nazivaju Pont du Gard (Most na reci Gard), deo izuzetno očuvanog starorimskog akvadukta iz I veka naše ere. Godine 1985, stavljen je na listu UNESCO-ve svetske kulturne baštine.
.
Ukoliko krenete putem dalje ka zapadu Francuske, ka Španiji i vencu Pirineja, proći ćete kroz predele poznate iz lektire u osnovnim školama – romana „Bela griva“, možda videti divlje, bele konje na usamljenim, prostranim ravnicama, vozeći se u smeru ka gradu Monpeljeu (Montpellier). Odvojivši se od Sredozemnog mora i skrenuvši ka zapadu na autoput – Pirineji (Les Pyrénées), vozili smo paralelno, severno duž planinskog venca Pirineja. Počev od Montpeljea, „presekli“ smo jugozapad Francuske i Iberijsko poluostrvo na jugu, i nakon oko 500 km stigli do obala Atlantika u blizini mondenskog letovališta Bjarica (Biaritz).
.

Francuska sela u podnožju Pirineja, u oblasti grada Tuluza (Toulouse) kao što su na primer Nejo (Nailloux), Oteriv (Auterive) ili Sen-Silpis-sir-Lez (Saint-Sulpice-sur-Leze), karakteristična su po slikovitim kamenim kućama na drvenim stubovima, usred nepreglednih zasada suncokreta. Na glavnim ulicama ovih mesta, ali i na prilazima između sela, nad putićima koji vijugaju između brežuljaka nadvijaju se zelene krošnje listopadnog drveća koje štrči u vis kao kontrast žutim poljima i težinom svojih krošnji pravi svojevrsne tunele. U jugozapadnom delu Francuske, česti su prelepi drvoredi koji prate sporedne puteve. Moj prijatelj Francuz prokomentarisao je da ih vlasti u poslednjih dvedesetak godina seku, jer se navodno zbog drvoreda dešava veliki broj saobraćajnih nesreća sa tragičnim ishodom.

.

.
.
.
.
.
.
Sporedni putevi južne Francuske, sa obaveznim drvoredima koji prate put © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Selo u blizini Tuluza © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Selo u blizini Tuluza © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

U blizini Tuluza © Ivana Dukcevic

.

.

.
.
.

Ovaj deo Francuske poznat je po promenljivom vremenu (i tokom leta), čestim padavinama, kao i po biciklističkoj trci Tour de France koja se održava u julu, ali su deonice kojima se vozi po brdskim predelima i seocima, smeštene nešto dalje od autoputa. Ipak, negde na sredini autoputa uz Pirineje postoji veće odmorište sa benzinskom pumpom, samoposlugom i restoranom – Aire de Pyrenees, u čijoj blizini je podignut ogromni spomenik-instalacija od metala „Cycliste de France„, posvećen čuvenoj trci. Na krivudavim metalnim trakama – stazama spomenika, uzbrdo i nizbrdo u žaru trke „jure biciklisti“, sve do prvog – pobednika u žutom (prema pravilima trke Tour de France, pobednik etape trke dobija žutu majicu).

 

 

 

.

 

 

 

Autoput Pirineji, Spomenik trci Tour de France © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Autoput Pirineji, Spomenik trci Tour de France © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Autoput Pirineji, Spomenik trci Tour de France © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Pred kraj autoputa uz Pirineje, posetili smo malo mesto francuske pokrajine Akvitanije (Aquitaine) – Ortez (Orthez), poznato po srednjovekovnom kamenom mostu na lokalnoj rečici, ruti Tour de France, ali i po koridi – nalik onoj mnogo poznatijoj, u susednoj Španiji. Oko 70 kilometara od granice sa Španijom, u mestu Ortez (Orthez) snimili smo jednu od čak 82 korida u Francuskoj, koje se nalaze na jugu zemlje – paralelno sa španskom granicom, duž Pirineja. Nedaleko od mondenskog letovališta Bjarica (Biarritz), kod granice s Španijom, u francuskom delu Baskije nalazi se najstarija i najčuvenija francuska korida podignuta 1893. godine – korida Bajona (Bayonne), poznata kao mesto broj jedan kad je u pitanju korida, u ovoj zemlji. Godine 2012, francuska vlada je čak odbacila zahtev udruženja za prava životinja, o tome da se korida u zemlji zabrani, s obrazloženjem da je u pitanju tradicija koja se održava na samo 10 % teritorije Francuske.
.
.
.

 

 
Ortez © Ivana Dukcevic

,

.

 

 

Ortez © Ivana Dukcevic

.

.

 

 

Korida u Ortezu © Ivana Dukcevic

.

.

.

.

Mapa korida u Francuskoj (donja linija predstavlja granicu s Španjom, u Pirinejima)

.

.

 

.
.

Francuska Avinjon Pirineji, Francuska Avinjon Pirineji, Francuska Avinjon Pirineji, Francuska Avinjon Pirineji, Francuska Avinjon Pirineji

error: Zabranjeno kopiranje članaka i preuzimanje slika.