Antičko proročište
.
DODONI
Na severozapadu Grčke, blizu grada Janjine i autoputa koji završava u Igumenici nadomak ostrva Krf, nalazi se Dodoni, jedan od najočuvanijih starogrčkih amfiteatara u zemlji. Dodoni je mesto čuvenog, najstarijeg grčkog proročišta, nastalog još tokom bronzanog doba, gde se kult poštovanja starogrčkih bogova negovao još od VIII veka pre nove ere, mnogo pre nego u poznatijem proročištu u Delfima. U proročištu Dodoni, o kojem je pisali Herodot i Homer, sudbina se proricala prema položaju šuštanja lišća i pada žirova, sa svetog stabla hrasta.
Dodoni, rad arheologa na julskoj vrućini, ispod suncobrana © Ivana Dukčević
.
.
.
.
Dodoni, amfiteatar © Ivana Dukčević
Svetilište Dodoni, tradicionalno se smatra najstarijim svetilištem i proročištem Grčke. Vezano je za kult vrhovnog antičkog boga Zevsa, i priča o njegovom nastanku slična je onoj u proročištu Delfi. U svojim epovima, Dodoni pominje i pesnik Homer, ali i najčuveniji starogrčki istoričar Herodot. Priča koju je zapisao u svojim spisima, nalik je priči o stvaranju svetilišta u Delfima, gde su dva crna goluba doletela iz Tebe u Egipat, i jedan od njih sleteo u Libiju gde je podignut hram bogu Zevsu. Drugi golub je doleteo do mesta Dodoni, i sleteo na drvo hrasta – sveto drvo vrhovnog grčkog boga, gde je progovorio ljudskim glasom i pokazao mesto gde treba podići proročište.
Posmatrajući let ptica koje su sletale na hrast i pravile gnezda, šuštanje lišća i naginjanje krošnje prilikom jakih vetrova, sveštenici su tumačili Zevsovu volju. Zatim su oko stabla postavljeni bronzani kotlovi, koji su tokom vetrovitih i kišnih dana takođe pravili specifičan zvuk. U početku su sveštenici bili isključivo muškarci, ali se kasnije pojavljuju i sveštenice, koje su, kao i sveštenici, hodali bosi i spavali na zemlji osluškivajući zvuke prirode.
Dodoni, amfiteatar © Ivana Dukčević
Dodoni, Herkulov hram © Ivana Dukčević
Dodoni © Ivana Dukčević
I pre antičkog perioda, arheolozi su na ovom mestu otkrili proročište iz bronzang doba, povezano s kultom boginje zemlje i plodnosti. Kasnije, osim boga Zevsa, u Dodoniju se negovao kult Dione, njegove žene, kao i Afrodite, njihove ćerke, ali i boginje Temide. U neposrednoj blizini nekadašnjeg hrama pronađeni su mnogobrojni predmeti od bronze, statue, nakit i oružje, ponude koje su posetioci proročišta davali bogovima kao dar. Međutim, zbog samog položaja na krajnjem severozapadu Grčke, daleko od Atine i drugih poznatih grčkih polisa, svetilište Dodoni nikad nije doživelo popularnost Delfija ili Olimpije.
Prve proročke aktivnosti oko svetog hrasta zabeležene su u VIII veku pre nove ere, iako najstarija građevina – mali Zevsov hram, datira iz IV veka pre novee ere. Na Arheološkom nalazištu Dodoni nalaze se i akropolj, pozorište, buleterion, stadion gde su održavane Najanske igre posvećene Zevsu, Godine 167. pre nove ere, svetilište su uništili osvajači Grčke, Rimljani. Ipak, u II veku je privremeno obnovljeno, pre dolaska cara Hadrijana, i pretvoreno u arenu. Kada je na ove prostore stiglo hrišćanstvo, unutar hramova podignute su hrišćanske bazilike, a sveti hrast je posečen.
Informacije o arheološkom nalazištu Dodoni, možete pročitati i na internet stranicama Ministarstva kulture Grčke
Sporedni put od autoputa Solun – Igumenica, vodi ka Arheološkom nalazištu Dodoni © Ivana Dukčević
Grčka Dodoni, Grčka Dodoni