Medina Azahara (Madīnat al-Zahrā)
Ostaci jednog od najstarijih palatnih kompleksa u Evropi
.
Sedam kilometara zapadno od Kordobe nalaze ostaci utvrđene palate po imenu Madīnat az-Zahrā ili Medina Azahara (Cordoba La Vieja – „stara Kordoba“). Ovaj veliki palatni kompleks koji još nazivaju i „Versajem srednjeg veka“ – jedan od najvećih i najstarijih na tlu Evrope, sagradio je 941. godine kalif Abd Al-Rahman Treći i nazvao ga po svojoj omiljenoj ženi – miljenici Zari (Zahra). S obzirom da reč „zahra“ tj. „zahara“ znači otprilike i „sjajna, briljantna, prosperitetna“, drugi izvori međutim, govore o tome da je palata dobila naziv koji je trebalo da ostatak arapskog sveta i kalifove suparnike obavesti o njenom sjaju i moći. Na arheološkom lokalitetu do sada je otkriven samo mali deo površine palate, koja je sve do 1236. godine kada je kalifat dospeo u ruke prvo Berbera, a zatim i hrišćana bila prestonica Mavara u Andaluziji. Sredinom XIII veka, Mavari su se povukli u njihovo poslednje utočište pred konačni pad Al Andaluza 1492 – mističnu Granadu. U julu 2018, na godišnjoj sednici UNESCO-a ovaj palatni kompleks stavljen je na listu svetske kulturne baštine.
.
.
.
.
Medina Azahara (Madinat al-Zahra), ostaci mavarskog palatnog kompleksa iz X veka, 7 kilometara od Kordobe © Ivana Dukčević
Medina Azahara © Ivana Dukčević
Medina Azahara, ulaz u palatni kompleks © Ivana Dukčević
Medina Azahara © Ivana Dukčević
Medina Azahara, na kraju hola – ispod luka je bilo mesto gde se nalazio kalifov tron, koji je imao specijalan mehanizam za podizanje i spuštanje © Ivana Dukčević
„Palata Abd Al-Rahmana“, platno francuskog slikara Žana Leona Žeroma (Jean-Léon Gérôme, 1824-1904), jedna je od mnogih romantičarskih predstava Andaluzije u Francuskoj, tokom XIX veka
Palatni kompleks okružen zidinama (1500 m x 750 m), na obroncima planinskog venca Sjera Morena (Sierra Morena) podigao je Abd al-Rahman III (912 – 961), prvi omejadski kalif Kordovskog kalifata – mavarskog Al Andaluza. Jedan od razloga za podizanje novog palatnog kompleksa bila je namera Abd al-Rahmana da svojom palatom zaseni palate ostalih muslimanskih vladajućih dinastija tog vremena – Fatimida u severnoj Africi i Abasida u Bagdadu. Nakon njegove smrti, naredni kalif – njegov sin Al-Hakam II (koji je vladao od 961. do 976. godine), dogradio je delove palate koji su na žalost ubrzo uništeni u međusobnim ratovima za prevlast u Al Andaluzu, počev od 1010. godine. Tokom vekova – sve do početka XX veka kada su arheolozi prvi put počeli sa iskopavanjima na lokalitetu, veliki broj delova palate već je bio isečen i iskorišten za gradnju. Zanimljivo je da je u toku poslednjih stotinak godina koliko traju iskopavanja, iskopano samo oko 10 % palatnog kompleksa koji obuhvata 112 hektara (1.12 km2), na padini brda Jabal al-Arus (na arapskom: „Mladino brdo“).
Medina Azahara © Ivana Dukčević
Medina Azahara, ostaci Aljama džamije © Ivana Dukčević
Medina Azahara © Ivana Dukčević
Dar al-Jund, deo gde je bila smeštena palatna administracija © Ivana Dukčević
Medina Azahara © Ivana Dukčević
Kada je u X veku podignut, palatni kompleks – grad u malom smešten na tri terasna nivoa, činili su ogromni holovi – sale za prijem, džamije, kancelarije u kojima se vodila administracija i iz kojih se vladalo kalifatom, kovnica novca, radionice zanatlija u službi kalifa, barake za vojnu gardu, kupatila i rezidencijalni deo. Palata je bila okružena baštama sa skulpturama od ćilibara i bisera, kojom su slobodno hodale životinje, a sve njih je vodom snabdevao obližnji antički rimski akvadukt iz I veka, koji je prenosio vodu iz andalužanske reke Gvadalkivir. U dekorativnim bazenima geometrijskih oblika u bašti, u vodu je stavljana živa, metal koji je kada se voda zatalasa proizvodio dodatni efekat sjaja.
Geometrijske i floralne dekoracije, u kombinaciji sa stilizovanim kaligrafskim natpisama na arapskom, koje su odavno otpale od fasada, sada su deo velikih „slagalica“ koje arheolozi treba da reše. Neke od njih videli smo poređane su na podu, u jednom delu bašte. U gornjem delu – na ulazu u kompleks Medine Azahare nalazi se neveliki muzej gde mogu da se saznaju osnovne informacije, pre nego što se upustite u razgledanje jednog od najvećih i nastarijih palatnih kompleksa na tlu Evrope.
Medina Azahara, delovi geometrijske i floralne dekoracije, i kaligrafskih natpisa koji čekaju da budu složeni © Ivana Dukčević
Medina Azahara, delovi geometrijske i floralne dekoracije, i kaligrafskih natpisa koji čekaju da budu složeni © Ivana Dukčević
Medina Azahara, muzej © Ivana Dukčević
Krajolik Andaluzije, na autoputu dužine 7 kilometara između Kordobe i Medine Azahare © Ivana Dukčević
Španija Medina Azahara Madīnat al-Zahrā, Španija Medina Azahara Madīnat al-Zahrā, Španija Medina Azahara Madīnat al-Zahrā